Iako iznose suprotne stavove o gotovo svim političkim pitanjima – od BiH do globalnih previranja, dva čelnika Bošnjaka i Srba u Bosni i Hercegovini, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović i predsjednik Saveza neovisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, jedinstveni su u podršci aktualnom predsjedniku Turske Recepu Tayyipu Erdoğanu.
Obojica su pozvali birače porijeklom s Balkana da na turskim predsjedničkim izborima glasaju za predsjednika Stranke pravde i razvoja (AKP – Adalet ve Kalkınma Partisi) Erdoğana, dok vođu oporbe, čelnika Republikanske narodne stranke (CHP – Cumhuriyet Halk Partisi) Kemala Kılıçdaroğlua ni ne spominju.
Bakir Izetbegović vjeruje da je „ogromna većina” građana Turske bošnjačkog porijekla svjesna Erdoğanove „epohalne uloge” u uzdizanju Republike Turske „u svakom pogledu”. „Od države koju su pokušavali tretirati objektom u međunarodnim odnosima, Turska je pod Erdoğanovim vodstvom postala moćan subjekt na međunarodnoj sceni, bez kojeg se ne mogu donositi krupne globalne odluke. Takvo pozicioniranje Turske imalo je ogroman utjecaj i na kompletan muslimanski svijet, koji ubrzano vraća samopouzdanje i afirmira vlastite vrijednosti”, rekao je Izetbegović obraćajući se građanima Turske bošnjačkog porijekla.
Napomenuo je da Bošnjaci u BiH i Sandžaku „posebno svjedoče prijateljstvu velikog čelnika Erdoğana”. „Mnogo bi prostora uzelo da nabrajam sve projekte u BiH koje je Turska podržala. Umjesto toga, ukratko ću reći da Erdoğan ispunjava amanet rahmetli Alije Izetbegovića, jer istinski i bratski pomaže Bošnjacima i BiH”, rekao je predsjednik SDA.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ističe ulogu aktualnog turskog predsjednika „na očuvanju mira i sigurnosti u regiji”. „Predsjednik Erdoğan je čvrsto okrenut stabilizaciji prilika u regiji i svijetu. Također, on je jedan od čelnika s kojim dijelimo važne stavove, a posebno cijenimo njegov stav o poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH”, rekao je Dodik.
On ističe i Erdoğanov „neutralan stav” u odnosu prema narodima u BiH kao i „podršku dijalogu domaćih političara, a ne nametanju rješenja i miješanja u unutarnje stvari”. „Zato pozivam državljane Turske koji su porijeklom s naših prostora da svoj glas na izborima 14. svibnja daju predsjedniku Erdoğanu”, kaže Dodik.
Dekan Fakulteta političkih nauka (FPN) u Sarajevu Sead Turčalo pojašnjava da, usprkos ideološkim razlikama, Izetbegović i Dodik vide Recepa Tayyipa Erdoğana kao „uzor u politici”. „Ovo može izgledati kontradiktorno, posebno u Dodikovom slučaju, s obzirom na Erdoğanovu islamsku dimenziju i Dodikovu očiglednu islamofobiju. Međutim, ovo divljenje nije nužno ukorijenjeno u zajedničkoj ideologiji, nego prije u Erdoğanobom političkom stilu i uspjehu”, kaže Turčalo.
Balkan ostaje „značajno područje” za tursku vanjsku politiku
On podsjeća da se Erdoğanov politički model zasniva na snažnom centraliziranom vodstvu koje teži ka autokraciji, retorici koja naglašava nacionalne interese i „frekventnom populističkom pristupu koji se dopada velikom dijelu stanovništva”. „Takva vrsta čelništva je u biti privlačna političarima poput Izetbegovića i Dodika koji i sami vrše značajan stupanj kontrole u svojim političkim sferama”, kaže Turčalo.
Sarajevski profesor napominje da bi Erdoğanov pristup politici mogao biti u skladu s Izetbegovićevim i Dodikovim ciljevima. „Izetbegović, kao bošnjački lider, može cijeniti Erdoğanovo snažno zalaganje za muslimanske zajednice širom svijeta, ali i često isticanje posebnih veza s BiH i Bošnjacima, dok Dodika privlači Erdoğanovo naglašavanje nacionalnih interesa i često antizapadni stav”, pojašnjava Turčalo.
Dekan FPN-a smatra da će Balkan i dalje ostati jedno od značajnih područja za tursku vanjsku politiku. „Čak je moguće da u slučaju pobjede Kılıçdaroğlua Turska postane još aktivnija na Balkanu budući da je unutar oporbe i stranka bivšeg premijera i ministra vanjskih poslova, Ahmeta Davutoğlua, koji je poznat po svojoj koncepciji strateške dubine i u čije vrijeme je Turska bila najaktivnija na prostoru zapadnog Balkana”, kaže Turčalo za DW.
Nakon povlačenja trećeg kandidata Muharrema İnce iz predsjedničke utrke, dva dana uoči izbora objavljeni su rezultati nove ankete koja Kemalu Kılıçdaroğluu daje prednost od više od pet postotnih bodova ispred Recepa Tayyipa Erdoğana. Sugovornik DW-a smatra da bi se mogući Erdoğanov gubitak na predsjedničkim izborima mogao pripisati „zamoru” građana od njegove dugotrajne vladavine. „Iako je Erdoğanova politika u prvom desetljeću vladavine dovelo do enormnog napretka, percepcija o njegovoj kompetenciji je oslabila posljednjih godina. Tursko gospodarstvo je postalo anemično, a inflacija enormna”, kaže Sead Turčalo.
Veze Izetbegovića i Erdogana
Ako Kılıçdaroğlu pobijedi, suočit će se s ideološkim različitostima koalicije koju vodi. Pored toga, AKP se neće lako odreći vlasti koju je držala posljednjih dvadeset godina. „Ako Erdoğan izgubi izbore, onda će sigurno uslijediti pokušaji brisanja njegovog nasljeđa, posebno ako se oporba odluči za slobodnije i otvorenije društvo”, kaže profesor Turčalo.
Teško je procijeniti mogu li Bošnjaci ili pripadnici drugih naroda porijeklom s Balkana, koje Bakir Izetbegović i Milorad Dodik pozivaju da glasaju za Erdoğana, mogli utjecati na ishod predsjedničkih izbora u zemlji s više od 84 miliona stanovnika. Prema službenim turskim podacima, oko dva i pol milijuna Bošnjaka živi u Turskoj, premda se neslužbeno procjenjuje da bi taj broj mogao biti i veći. Autori knjige „Bošnjaci u Turskoj” Amir Hodžić i Mirsad Kalajdžić iznose podatak o šest miliona Bošnjaka koji žive u toj zemlji i koji su emotivno vezani za BiH.
Prvi predsjednik Republike BiH i jedan od osnivača SDA Alija Izetbegović (1925-2003) je, kako su izvještavali mediji u BiH, Erdoğanu „ostavio brigu o BiH u amanet”. „On je u njemu prepoznao budućeg jakog čelnika i ostavio mu je u amanet brigu za BiH. Ja mislim da Erdoğan itekako dobro nosi taj amanet. Pogledajte samo ovu novu akciju da se gradi put između Beograda i Sarajeva”, rekao je Bakir Izetbegović govoreći o pozitivnim efektima Erdoğanove politike prema Balkanu i BiH.
Turska je prije pet godina predložila cestovno spajanje glavnih gradova BiH i Srbije, ali se u BiH, zbog neslaganja oko trasa auto-ceste i brze ceste Sarajevo-Beograd-Sarajevo, malo odmaklo od početnih pozicija.Mediji su kritički pisali o odnosima Ankare prema BiH, napominjući da, usprkos dobrim odnosima Erdoğana i obitelji Izetbegović, pa i odnosima SDA i AKP, Turska radije investira u Srbiju, nego u BiH.
O odnosima SDA i AKP je za „Most” Radija Slobodna Europa još 2017. godine govorila i direktorica Vanjsko-političke inicijative BiH Lejla Ramić-Mesihović. „Veze između SDA i AKP su prvenstveno na razini njihovih čelnika i uglavnom jačaju u periodu kada je i jednom i drugom potrebna mobilizacija glasova u vrijeme izbora”, rekla je Ramić-Mesihović. Predsjednički i parlamentarni izbori u Turskoj bit će održani u nedjelju 14. maja. Ako nijedan predsjednički kandidat ne dobije 50 posto glasova, drugi krug izbora bit će održan 28. maja.
(TBT, DW)
