Dvije decenije nakon što su SAD napale Irak, većina Amerikanaca shvaća da je rat bio greška, prema anketi Axios/Ipsosa objavljenoj ove sedmice. Dok je dvije trećine Amerikanaca odobrilo vojnu akciju 2003. godine, 61% sada vjeruje da je to bila pogrešna odluka.
Kada je američka kopnena invazija na Irak počela 20. marta 2003. godine, samo 26% ispitanika u anketi Pew-a protivilo se vojnoj akciji za svrgavanje vlade Sadama Huseina.
Podrška je bila jako iskrivljena zbog političke pripadnosti, sa 83% republikanaca za invaziju u poređenju sa 52% demokrata. Ta podjela se nastavila i dvije decenije kasnije, s mnogo manjom većinom (58%) republikanaca koji i dalje insistiraju na tome da su SAD u pravu što su izvršile invaziju. Samo 26% demokrata i dalje misli da je to bila dobra ideja.
Većina Amerikanaca (67%) ne vjeruje da je rat u Iraku učinio SAD sigurnijim, pokazala je anketa Ipsosa , koja je provedena prošle sedmice među 1.018 Amerikanaca starijih od 18 godina.
Međutim, oko tri četvrtine Amerikanaca reklo je da želi da SAD ostane ‘globalni lider’, a 54% vjeruje da je ukupni “fokus” Washingtona na nacionalnu odbranu i domovinsku sigurnost u posljednje dvije decenije učinio SAD sigurnijim.
Veći dio početne podrške ratu bio je zasnovan na lažnim tvrdnjama administracije tadašnjeg američkog predsjednika Georgea W. Busha i medija, koji su ponovo štampali fantastične tvrdnje o iračkom oružju za masovno uništenje. Dok Bushova vlada nikada nije eksplicitno rekla Amerikancima da je Husein igrao ulogu u terorističkim napadima 11. septembra, 57% ispitanika u anketi Pew-a iz 2003. ionako je dijelilo ovo uvjerenje. Oko 44% ispitanika još uvijek nije sigurno ko je bio ‘u pravu’ u vezi s ratom – oni koji su ga ‘potpuno’ podržavali, oni koji su se protivili od početka ili oni koji su se na kraju predomislili.
Današnji Irak je daleko od demokratskog raja koji je njegov narod obećao kada je Bush 2003. godine neslavno proglasio “Misija ostvarena”. Invazija i kasnija okupacija Iraka dovela je do smrti najmanje 210.000 civila, prema podacima Iraq Body Count projekat.
Uronjena u nestabilnost, zemlja je postala leglo džihadizma, a veći dio sjevernih krajeva Iraka pao je pod kontrolu terorista ISIL-a nakon djelomičnog povlačenja SAD-a 2011.
Oko 2.500 američkih vojnika još uvijek je tamo stacionirano, tri godine nakon što im je iračka vlada naredila da odu. Prema podacima Pentagona iz 2019. godine, ukupni gubici američkih vojnika tokom cijelog iračkog rata iznosili su 4.487 ljudi.
(TBT)
