Kina je poslala svoju delegaciju u Teheran. Nakon posjeta kineskog državnog i partijskog šefa Xija Jinpinga Saudijskoj Arabiji, odnos s Iranom je napet. Predsjednik Xi je u zajedničkom saopćenju sa saudijskim domaćinima stao na stranu arapskih zemalja u Perzijskom zaljevu – i indirektno priznao zahtjeve Ujedinjenih Arapskih Emirata po pitanju tri iranska otoka u Zaljevu.
“Priznavanje prava Emirata ima prije svega politički značaj”, kaže Kamran Matin, docent za međunarodne odnose na Sveučilištu Sussex u Engleskoj u razgovoru za DW. “Teheran je u posljednjih deset godina poboljšao odnose s Kinom, u Kini i Rusiji vidi svoje najvažnije saveznike protiv Zapada. I sad je Kina u jednom vrlo škakljivom geopolitičkom sporu stala na stranu Emirata. Ekonomski odnosi s arapskim zemljama u Perzijskom zaljevu su vrlo važni Kinezima. Ovaj slučaj pokazuje kako Kina definira svoje interese i kako vidi svoje odnose s Iranom.”
Iranska javnost je bijesna na Kinu, ali i na vlastitu vladu u Teheranu i iransku vanjsku politiku. „Tri otoka Abu Musa te Veliki i Mali Tunb u Perzijskom zaljevu su neodvojivi dijelovi Irana i zauvijek će biti matične države. Iran ni s jednom zemljom neće pristati na kompromis kada se radi o poštivanju teritorijalnog integriteta Islamske Republike Iran”, napisao je iranski šef diplomacije 10. decembra na Twitteru – i time izazvao „shitstorm”. Bijesni tviteraši su mu odgovorili: „Kad se radi o vašem prijateljstvu s Kinom, tvitove pišeš i na kineskom. A sad se u tvitu na perzijskom ne usudiš spomenuti Kinu?” Dva dana kasnije je Abdollahian prijevod tog tvita objavio i na kineskom, i to na istom mjestu, na svom nalogu.
Već 50 godina Ujedinjeni Arapski Emirati polažu pravo na tri minijaturna otoka, čime redovito izazivaju bijesne reakcije u Teheranu. Emirate u tome podržavaju moćni susjedi iz Saudijske Arabije. Radi se o tri strateški važna otoka na morskoj, naftnoj ruti u blizini tjesnaca Hormuz u Perzijskom zaljevu: Veliki i Mali Tunb (Tunb znači “brežuljkasto mjesto”) i Abu Musa. Spor oko tih otoka počeo je nakon povlačenja britanskih oružanih snaga 1971. – iz današnjih Emirata. Šah je tada poslao Iransku mornaricu na te otoke i tamo se ona stacionirala. Jedini naseljeni otok među njima je Abu Musa, na kojem živi oko 5.000 ljudi.
Na društvenim mrežama iranski korisnici ovih dana objavljuju geografsku kartu iz 1891., koju je napravio njemački kartograf Adolf Stieler. Na toj karti su sva tri otoka označena bojama Irana.
Kineska strategija
Kina je na našoj strani, izjavio je 13.12. Mohammad Mokhber, prvi dopredsjednik Emirata. Jedna kineska delegacija je 13. decembra otputovala u Teheran, kako bi, po navodima državnih medija, s vladom u Teheranu koordinirala kineske investicije u Iranu.
“Kina podržava teritorijalni integritet Irana”, javio je 14.12. državni dnevni list „Tehran Times” koji izlazi na engleskom. Na naslovnoj fotografiji tog članka je prikazan sastanak kineskog vicepremijera Hu Chunhua i iranskog dopredsjednika Mokhbera. Hu Chunhua se sastao i iranskim predsjednikom Raisijem.
Predsjednik je izrazio nezadovoljstvo Iranaca i iranske vlade po pitanju kineske pozicije tijekom posjeta kineskog državnog šefa Xija Jinpinga toj regiji, javila je novinska agencija IRNA 13.12. Iran je u razgovorima s Huom Chunhuaom, tvrdi se, od Kine zatražio uravnoteženje tih pozicija.
Pritom se ne radi samo o zahtjevima Emirata vezanih zu tri navedena iranska otoka. Kina i Saudijska Arabija naime žele koordinirati svoju politiku prema Iranu. U zajedničkom saopćenju dvije su zemlje od Teherana zatražile „da pojača suradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju, kako bi se osigurao mirnodopski karakter iranskog nuklearnog programa, te poštivalo načela dobrosusjedskih odnosa i nemiješanja u unutarnje stvari drugih država.”
“Kina nije protiv Irana, ali je za Saudijsku Arabiju”
“Kina se okreće Saudijskoj Arabiji i zemljama Zaljevskog vijeća za suradnju”, potvrđuje stručnjak za Iran Amir Chahaki u razgovoru za DW. “Za Kinu je privreda u centru svih važnih odluka. Kina nije protiv Irana ili protiv Islamske Republike. No, suradnja sa Saudijskom Arabijom je trenutno za tu zemlju profitabilnija.”
Saudijska Arabija i pet drugih zemalja članica Zaljevskog vijeća za saradnju, koje su zahvaljujući prihodima od izvoza nafte u proteklih 50 godina prošle proces brze modernizacije, kineskim investitorima nude bolje šanse nego Iran, zemlja s 84 milijuna stanovnika. Arapske susjedne zemlje s ukupno oko 50 milijuna stanovnika imaju veću kupovnu moć. Iran zbog spora oko atomskog programa muku muči s financijskom krizom. Kina je s vladom Ebrahima Raisija 2021. potpisala sveobuhvatni sporazum o suradnji u idućih 25 godina.
Od skoro 100 zajedničkih projekata s Iranom, na primjer oko izgradnje infrastrukture ili etabliranja zona slobodne trgovine, do sada nijedan od njih nije napredovao. Kineski investitori su rezervirani po pitanju Irana, oni se boje negativnih posljedica zbog američkih sankcija – u slučaju da se upuste u poslovanje s Irancima.
Iranska valuta je nakon skoro 10-sedmičnih protesta u toj zemlji pala na rekordno nisku razinu. Tečaj eura je dosegao skoro 400.000 riala, a dolar je porastao na više od 370.000 riala. Sudeći po navodima trgovaca devizama, to je porast za više od 20 posto u odnosu na početak vala protesta u septembru ove godine.
(TBT, DW)
