• O nama
  • Marketing
  • Impressum
  • Kontakt
Četvrtak, 23 Jula, 2026
No Result
View All Result
The Bosnia Times
  • Početna
  • Politika
    • Bosna
    • Balkan
  • Teme
    • Analitika
    • Civilizacija
    • Feljton
    • Marker
    • Religija
    • Intervju
  • Kolumne
  • Tempo
  • Lifestyle
    • Kultura
  • Svijet
    • Geopolitika
  • Business
  • Početna
  • Politika
    • Bosna
    • Balkan
  • Teme
    • Analitika
    • Civilizacija
    • Feljton
    • Marker
    • Religija
    • Intervju
  • Kolumne
  • Tempo
  • Lifestyle
    • Kultura
  • Svijet
    • Geopolitika
  • Business
No Result
View All Result
The Bosnia Times
No Result
View All Result
Početna Kolumne

ZBOG RUSKE PRIJETNJE NATO JOŠ UVIJEK NUŽAN EUROPI Bugajski: Demonstracija jedinstva je vitalna u doba kad Kremlj nastoji zabiti klin između Europe i Amerike

20. Jula 2016.
Share on FacebookShare on Twitter

KOLUMNA

Stoga proširenje
NATO-a ulaskom Crne Gore u članstvo šalje dvije važne poruke: Rusija neće
blokirati odluke Saveza i bilo koja europska država ima se pravo priključiti

Piše: Janusz
Bugajski
, thebosniatimes.ba

Dok Rusija
primjenjuje agresivna sredstva subverzije, NATO mora razviti protumjere kako bi
zaštitio sve članice i projicirao svoju moć u strateški važne regije

Sigurnost
Sjevernoatlantskog saveza pod rastućom je prijetnjom jer se Rusija Vladimira
Putina budi, nesigurnost se širi duž južnog i jugoistočnog boka NATO-a, a EU
proživljava dugu krizu. Stoga NATO, kako bi ostao učinkovit i nužan Savez, mora
identificirati ključne prijetnje i suprotstaviti im se. U tom je kontekstu
summit u Varšavi bio korak naprijed, ali njegovi rezultati mogu biti
ocjenjivani samo kroz njihovu provedbu. Kako bi bio učinkovit, NATO mora
ispuniti četiri elementarne funkcije: identificirati neprijatelje,
demonstrirati jedinstvo, osigurati adekvatne resurse te uspostaviti snažne
mehanizme odvraćanja. Varšava je naglasila da je Rusija neprijatelj koji
prijeti istočnom boku NATO-a. Prema priopćenju summita, “rusko agresivno
djelovanje”, uključujući provokativne vojne aktivnosti u neposrednoj
blizini NATO-ova ozemlja i spremnost da ostvari političke ciljeve silom,
predstavlja izvor regionalne nestabilnosti koji narušava euroatlantsku
sigurnost. Iako neke izjave NATO-a nastavljaju nuditi približavanje Putinovoj
Rusiji, u stvarnosti agresivni neprijatelj ne može istodobno biti tretiran kao
vjerodostojni suradnik. Demonstracija jedinstva je vitalna u doba kad Kremlj
nastoji zabiti klin između Europe i Amerike. Stoga proširenje NATO-a ulaskom
Crne Gore u članstvo šalje dvije važne poruke: Rusija neće blokirati odluke
Saveza i bilo koja europska država ima se pravo priključiti.

Također, dok
Švedska i Finska teže bližim vezama s NATO-om kako bi odvratile rusku
ratobornost, Savez je zaključio da će produbiti političke i vojne veze s obje
države. Summit je također Ukrajini odredio Sveobuhvatni paket pomoći, iako nije
potvrđena dostava oružja koje Kijev treba kako bi preduhitrio buduće ruske
ofenzive. Ključni element učinkovitosti NATO-a jest primjereno trošenje na odbranu.
Podjela tereta je opterećivala transatlantske odnose desetljećima i sada se
pojavila i u američkim predsjedničkim izborima. Nezadovoljstvo Washingtona
nespremnošću europskih saveznika da više pridonesu vlastitoj odbrani izaziva
trvenje, posebno kad svaka članica ne ispuni obveze koje je prihvatila na
summitu u Walesu 2014. godine. Tijekom prošlog desetljeća samo je nekoliko
članica konstantno trošilo dva posto BDP-a na odbranu. Nekoliko država na
istočnom boku sada je prihvatilo obvezu postupnog povećanja odbrambenog
proračuna u svjetlu rastućih ruskih prijetnji, uključujući Poljsku, Rumuniju i
tri baltičke zemlje.

Snažni mehanizmi
odvraćanja napada bit su postojanja NATO-a. Varšavski summit je poduzeo
nekoliko koraka u tom smjeru, ali mjere tek trebaju biti testirane. Tijekom
sljedeće godine bit će važno demonstrirati napredak u izgradnji planirane
Zajedničke udarne skupine vrlo visoke spremnosti kako bi se ostvario cilj NATO
snaga 2020., koji je određen u deklaracijama summita. NATO neće graditi trajne
baze u Srednjoj i Istočnoj Europi, unatoč zahtjevima članica na prvoj liniji.
Umjesto toga, ideja je ojačati planove brzog pojačanja raspoređivanjem četiri
bataljuna u Poljskoj i na Baltiku, uključujući snage svih četiriju članica
Višegradske skupine. Ako se bataljon i ostvare, ostaje strah da bi mogli biti
nedostatni da odvrate značajnu vojnu silu koju je Rusija razmjestila duž
granica NATO-a. Isturene bi jedinice trebale biti dio širih snaga odgovora
NATO-a od oko 30.000 vojnika, ali u krizi bi njihova mobilizacija mogla trajati
tjednima.

Summit podcrtava
i odgovornost NATO-a da jamči sigurnost članicama na Crnome moru. Savez, kako
bi odbranio svoj istočni bok, mora neutralizirati rusko prijeteće nastojanje da
osigura nadmoć na Crnome moru i projicira moć prema Mediteranu i Srednjem
istoku. Summit je zaključio da će NATO razviti prikladnu prisutnost u
crnomorskoj regiji te uključiti rumunjsku inicijativu za multinacionalnom
brigadom kako bi se poboljšalo uvježbavanje savezničkih snaga pod vodstvom
Multinacionalne divizije Jugoistok. Međutim, uzevši u obzir slabost rumunjskih
i bugarskih pomorskih snaga te nesklonost Turske da se suprotstavi Moskvi, i
poboljšana rotacijska pomorska prisutnost SAD-a i drugih saveznika neće biti
dostatna da odvrati buduću agresiju Kremlja. Čini se da je rumunjski prijedlog
za ozbiljniju crnomorsku flotilu mrtvo slovo na papiru. Ruska kontrola luka i
pomorskih puteva, nakon otimanja Krima, onemogućava NATO da pribavi dostatnu
sigurnost svojim crnomorskim članicama ili da intervenira u korist ranjivih
susjeda. Dodatno, prijeti i zagušivanjem trgovinskih i energetskih ruta država
koje se ne ponašaju u skladu s ruskim nacionalnim ambicijama.

Varšavski summit
je također odgovorio na sve širu pojavu nekonvencionalnih prijetnji lansirajući
dvije nove inicijative. Obveza kibernetičke odbrane identificira kibernetički
prostor kao “operativnu domenu” uz zrak, kopno i more, a novi
obavještajni odjel unutar NATO-a će bolje pozicionirati Savez kako bi, dijeleći
kritične informacije, mogao odgovoriti prijetnjama koje se razvijaju. Ipak,
potrebna su još moćnija sredstva za suprotstavljanje eklektičnim oblicima
modernog ratovanja, uključujući izvanjski generirane pobune, kibernetičke
napade, informacijsko ratovanje te političku i ekonomsku penetraciju koja
potkopava neovisnost države. Dok Rusija primjenjuje svoja agresivna sredstva
subverzije, NATO mora razviti proporcionalne protumjere kako bi zaštitio sve
članice i projicirao svoju moć u strateški važne regije.

ADVERTISEMENT

ADVERTISEMENT

(The Bosnia
Times, WASHINGTON MAIL)

ShareTweet
ADVERTISEMENT

Preporučeno

KOLIKO PARA TOLIKO I MUZIKE (ZA TRUMPOVE UŠI): Šta povezuje Dodika sa strateškim dijalogom SAD i Srbije?

KOLIKO PARA TOLIKO I MUZIKE (ZA TRUMPOVE UŠI): Šta povezuje Dodika sa strateškim dijalogom SAD i Srbije?

prije 6 sati
ZBOG OVOGA GA PRINC LJUBI U DUPE: Washington i Rijad sklopili povijesni nuklearni sporazum

ZBOG OVOGA GA PRINC LJUBI U DUPE: Washington i Rijad sklopili povijesni nuklearni sporazum

prije 6 sati
OBEZGLAVLJENI BOŠNJACI: Kavazović odlazi poražen, Izetbegović mora odstupiti, hoće li Radončić preuzeti utrku?!

OBEZGLAVLJENI BOŠNJACI: Kavazović odlazi poražen, Izetbegović mora odstupiti, hoće li Radončić preuzeti utrku?!

prije 8 sati
POJESTI POSLJEDNJEG KANIBALA Žižek: U Rusiji je na snazi ista ideja o opravdanosti zvjerstava

SAFARI Žižek: Za ovaj ‘lov’ su znali najviši komandni vrh Vojske Republike Srpske, kao snage NATO-a u Bosni –zašto nisu reagirali?

prije 8 sati
BARNUO U OSINJE GNJEZDO: ICC tužilac Karim Khan je ipak bio žrtva Trumpove cionističke masovne namještaljke

BARNUO U OSINJE GNJEZDO: ICC tužilac Karim Khan je ipak bio žrtva Trumpove cionističke masovne namještaljke

prije 8 sati
KAO U FILMU ‘BESKRAJNI DAN’ Hearst: Trump mora odmah promijeniti kurs kako bi izbjegao novi Vijetnam

KAO U FILMU ‘BESKRAJNI DAN’ Hearst: Trump mora odmah promijeniti kurs kako bi izbjegao novi Vijetnam

prije 8 sati

KULTURNA REINTEGRACIJA Latić: Bosanskohercegovačka kultura – najvažniji kohezivni faktor za ujedinjavanje zemlje

prije 1 dan
The Bosnia Times

© 2023 - Sva prava pridržana

  • O nama
  • Marketing
  • Impressum
  • Politika privatnosti
  • Kontakt

No Result
View All Result
  • Početna
  • Politika
    • Bosna
    • Balkan
  • Teme
    • Analitika
    • Civilizacija
    • Feljton
    • Marker
    • Religija
    • Intervju
  • Kolumne
  • Tempo
  • Lifestyle
    • Kultura
  • Svijet
    • Geopolitika
  • Business