Joe Biden u Zapadnom Jerusalemu – to znači izvanredno stanje u gradu. Posvuda su uvedene stroge mjere sigurnosti – angažirano je više od 15 000 izraelskih policajaca i dobrovoljaca.
Novi savezi
Biden se sastaje s Jairom Lapidom, premijerom u aktuelnoj prijelaznoj vladi. U Izrael ga je prije dva tjedna pozvao zapravo Naftali Bennett koji se tada nalazio na čelu koalicijske vlade, ali je on u međuvremenu podnio ostavku.
Prema planu posjete, Biden će nakon razgovora s Lapidom otići na Zapadnu obalu, a posle toga odletjeti za Saudijsku Arabiju. On je posljednji put u Izraelu zvanično boravio 2016. godine – kao potpredsjednik SAD-a za vrijeme vladavine Baracka Obame.
Otada je u regiji došlo do velikih promjena: Izrael, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), Bahrein i Maroko su, dok je predsjednik SAD-a bio Donald Trump, potpisali takozvani Abrahamov sporazum o normalizaciji svojih diplomatskih odnosa. Neki sada strahuju da bi u Washingtonu moglo opasti zanimanje za zbivanja na Bliskom istoku.
“Prekretnica Iran”
„SAD ne bi smjele sebi dozvoliti povlačenje iz regije”, kaže Ksenija Svetlova, politička analitičarka i bivša zatupnica Kneseta, „ali kada je riječ o Iranu, nalazimo se na prekretnici.”
Saveznicima SAD-a u regiji, dodaje Svetlova, potrebna je „snažna i samouvjerena Amerika” koja „neće dopustiti nastajanje vakuuma moći, koji će onda ispuniti druge sile”.
U pozadini takvih strahovanja je zabrinutost zbog iranskih nuklearnih ambicija. Zbog toga je proteklih godina došlo do određenog zbližavanja Izraela s nekim zemljama Perzijskog zaljeva.
Prijelazni premijer Jair Lapid je prošle sedmice izjavio: „Prilikom ove posjete ćemo razmotriti i šanse i izazove. A rasprava o izazovima će biti koncentrirana prije svega na Iran”.
“Zašto putujem u Saudijsku Arabiju”
Posebnu pažnju javnosti je izazvalo Bidenovo najavljeno putovanje u Saudijsku Arabiju. Mnogi se nadaju da će doći do otopljavanja diplomatskih odnosa između te zemlje i Izraela. Rijad je do sada uvijek naglašavao da će normalizacija tih odnosa biti moguća samo nakon osnivanja suverene palestinske države.
U subotu je Washington post objavio Bidenov komentar pod naslovom: „Zašto putujem u Saudijsku Arabiju”. On je tu naglasio da će biti prvi predsjednik SAD koji direktno leti iz Izraela za Saudijsku Arabiju. To je, kako piše, „mali simbol za korake normalizacije odnosa između Izraela i arapskog svijeta na kojoj radi moja vlada”.
Najnoviji sukob u Izraelu je kao nikad do sad zahvatio i takozvane “izraelske Arape”, državljane Izraela koji su arapskog podrijetla i većinom islamske vjere. To ima i ekonomske, ali i političke razloge.
Bidenov posjet Saudijskoj Arabiji je i znak promjene politike – još za vrijeme svoje predizborne kampanje, Biden se zalagao da se Rijad, zbog kršenja ljudskih prava, tretira kao „parija”. Konkretan povod je bilo ubistvo saudijskog novinara Jamala Kashoggija 2018.
Predsjednik SAD će 15. i 16. srpnja sudjelovati i na samitu Vijeća za kooperaciju u Perzijskom zaljevu koji se održava u Jeddi. Tu će se razmatrati razvoj zajedničkih ciljeva na planu energetike i sigurnosti prehrane, između ostalog, i zbog rata u Ukrajini.
“Zlatna era”
Mnogi smatraju da je za javnu normalizaciju odnosa između Saudijske Arabije i Izraela još uvijek prerano. „Dobra vijest je da Saudijska Arabija, koja je važna ključna zemlja na Bliskom istoku, više ne vodi neprijateljsku politiku prema Izraelu”, kaže general-major Amos Gilead, direktor Instituta za politiku i strategiju u gradu Herzliya.
Prema njegovim rečima, Izrael i Saudijska Arabija su već imali niz informativnih kontakata: “Sve u svemu, živimo u najbolje vrijeme. Ja to zovem zlatnom erom u našim odnosima s arapskim zemljama”.
Osim toga, intenzivirana je i sigurnosna suradnja Izraela i SAD-a. Godine 2021. Pentagon je prebacio Izrael iz okrilja Centralne komande SAD i Europe u nadležnost Centalne komande (CENTCOM). To znači da izraelska vojska sada – direktno ili indirektno – surađuje s arapskim zemljama, iako neke od njih nisu zvanično ni priznale Izrael.
Pred Bidenovu posjetu su brojni izraelski mediji pisali o uspostavljanju „sustava za rano upozoravanje” i formiranju „regionalnog obrambenog saveza“ koji bi jače integrirao Izrael u regiju. „Jedan od ciljeva (posjete) je jačanje neformalnog saveza protiv prijetnji, u koje spada i Iran”, objašnjava Gilead.
Sastanak u Betlehemu
Pred odlazak u Saudijsku Arabiju, predsjednik SAD-a bi trebalo posjetiti i jednu palestinsku bolnicu u Istočnom Jeruzalemu. A u petak ujutro bi se u Betlehemu trebao sresti s palestinskim predsjednikom Mahmudom Abbasom.
Crkva u palestinskom gradu koji se slavi kao mjesto Kristovog rođenja spada u omiljene turističke destinacije. Ali stanovnici Betlehema na Bidenov dolazak gledaju sa pomješanim osjećanjima. Jer, izgledi da će u nekoj doglednoj budućnosti živjeti u nezavisnoj državi i da će biti prekinuta izraelska okupacija, sve su manji.
„Situacija se pogoršava, nazadujemo. Pritom je palestinskom narodu nnužno potrebna pozitivna perspektiva”, smatra 20-godišnji palestinski student Simon Rishmawi: „Svijet više ne obraća pažnju na nas, nitko ne gleda ovamo”.
Njegova kolegica Miral Assaf slično vidi situaciju. Ona se nada da će Biden „vidjeti kako ovdje izgleda realnost” i kaže da se „u medijima mnoge stvari koje se tu dešavaju iskrivljeno prikazuju”.
Palestinci i predstavnici vlade SAD-a nastoje obnoviti odnose koji su uzdrmani za vrijeme vladavine Donalda Trumpa. Bivši predsjednik SAD-a je veleposlanstvo svoje zemlje prebacio iz Tel Aviva u Jeruzalem a tamošnji palestinski konzulat je zatvorio – bio je to raskid s dotadašnjom višedesetljetnom politikom Washingtona.
Za predstavnike palestinske vlade jedna od najvažnijih političkih tema je ponovno otvaranje palestinskog konzulata – koje je obećao Biden. Izrael se tome striktno protivi.
Biden je u prošlosti već tražio od Izraela da prekine s gradnjom naselja na palestinskim područjima i da radi na rješenju u pravcu uspostavljanja dvije države. No, trenutno ne izgleda da bi uskoro moglo doći do poboljšanja izraelsko-palestinskih odnosa.
Protesti zbog ubistva novinarke
Bidenova posjeta Palestincima će vjerojatno biti propraćena i prosvijedima zbog reakcije SAD-a na ubojstvo američko-palestinske novinarke Shireen Abu Akleh.
Ona je ubijena hicem iz vatrenog oružja 11. maja ove godine dok je na terenu izvještavala o jednoj operaciji izraelske vojske u Jeninu na Zapadnoj obali.
Sada je obitelj novinarke uputila Bidenu otvoreno pismio u kojem traži od njega da se pobrine kako bi se ubojice izvele pred lice pravde. A zatražili su i osobni susret s njim.
(TBT)
