GEOPOLITIKA
Yaroslav Trofimov,
reporter The Wall Street Journal-a, govori o dvosedmičnoj opsadi Meke, svetog
mjesta u islamu. To je bio jedan od događaja koji su doveli do stvaranja
al-Qaide i Yaroslav o tome piše u svojoj knjizi Opsada Meke. Voditelj programa
je bio Renee Montagne
FOTO: Trofimov
(screenshot, fora.tv)
Prije trideset
godina, stotine islamističkih ekstremista upale su u Veliku džamiju u Meki.
Prokrijumčarili su oružje u najsvetije mjesto u islamu i izvršili napad čije se
posljedice i danas osjete u muslimanskom svijetu.
STEVE INSKEEP,
voditelj: Razgovarali smo o tim događajima: Iranska revolucija, sovjetska
invazija na Afganistan, vješanje pakistanskog lidera. Napad na Veliku džamiju u
Meki 1979. nije toliko poznat i shvaćen, ali je zasigurno jednako važan.
Bio je to udarac
za saudijsku monahriju i velika promjena u razmišljanju mladića po imenu Osama
bin Laden. Reporter časopisa Wall Street Yaroslav Trofimov, napisao je knjigu o
tragediji koja se desila na dan koji je počeo u slavlju.
YAROSLAV TROFIMOV (reporter, Wall Street Journal): Oko 100,000 ljudi došlo je na jutarnju molitvu
u Veliku džamiju u Meki. Ono što nisu znali jeste da će u roku od par minuta
postati taoci. Grupa džihadista, nekoliko stotina njih, iz Saudijske Arabije,
Egipta, čak i Amerike i Kanade, sa oružjem su upali u džamiju, savladavajući
zaštitare, zatvorili su izlaze i proglasili dolazak spasitelja – Mehdija – koji
će muslimanski svijet očistiti od prljavštine koju su nanijeli Zapadnjaci.
To je bio povod
za globalni sukob kršćanstva i islama.
INSKEEP: Kada
kažete 100,000 taoca, pokušavam zamisliti koliko je to velik prostor. To je kao
da neko opkoli jedan stadion.
Mr. TROFIMOV:
Upravo. Ogroman je to prostor, orkužen kolonadom i zidovima. Fizički nije bilo
moguće pobjeći. Na neki način je i izgledalo kao stadion, upravu ste.
INSKEEP: I šta se
desilo nakon toga?
Mr. TROFIMOV:
Saudijskoj vojsci je trebalo vremena da shvati šta se dešava. Problem je u tome
što je Kaba toliko sveto mjesto za muslimane širom svijeta da je tu zabranjeno
unijeti oružje. Zabranjeno je na osnovu islamske tradicije i hadisa. Tamo niko
ni pticu ne bi ubio.
Zbog toga
saudijska vojska nije smjela čak ni uprijeti oružje u napadače, čekajući da
dođe neka vrsta naredbe ili fetve od strane muslimanskih vjerskih vođa.
Saudijskoj kraljevskoj porodici trebalo je dosta vremena da to obezbijede.
FOTO: (public)
INSKEEP: Kako su
napadači uspjeli unijeti oružje?
Mr. TROFIMOV: Dio
su unijeli u mrtvačkim sanducima, jer je običaj da se tijelo umrloga člana
porodice donese i blagoslovi u Velikoj džamiji prije ukopavanja. Neki su
uspjeli podmititi zaštitare džamije i dovesti par kamioneta u podrum, što su
mogli jednostavno uraditi jer je tada bilo mnogo građevinskih radova koje je
izvršavala ni manje ni više nego bin Ladenova građevinska firma koja je
gradila…
INSKEEP: Ja se
izvinjavam, jeste li upravo rekli bin Ladenova građevinska firma?
Mr. TROFIMOV: Upravo. Građevinska firma oca
Osame bin Ladena. Ustvari, kasnije kada je saudijska vlada odlučila izvršiti
napad na harem džamije, morali su koristiti crteže i mape porodice bin Laden.
INSKEEP: Kažete da
su morali napasti to područje?
Mr. TROFIMOV:
Trebalo je dvije sedmice da saudijski ministar unutarnjih poslova, specijalne
snage, vojska i nacionalna garda zauzmu kako nadzemne, tako i podzemne dijelove
Velike džamije. Oko hiljadu prostorija je bilo povezano sa hodnicima u podrumu.
I tu je umrlo
stotine, ako ne i hiljade ljudi. Veliki dio građevine je uništen. Saudijska
vlada je morala koristiti tenkove i artiljeriju. Na kraju su morali dovesti i
francuske specijalne snage. Oni su donijeli neki otrovni gas i pustili ga u
podrum Velike džamije, istjerujući time i posljednje pobunjenike.
INSKEEP: Znaš,
htio bih spomenuti sljedeće. Ja nisam imao toliko godina 1979., ali se sjećam
nekih događaja o kojima se pričalo. Sjećam se invazije Afganistana. Sjećam se
Iranske revolucije. Kako je moguće da se ja, kao prosječni Amerikanac, uopće ne
sjećam tog tragičnog događaja, čije posljedice se osjećaju i dan danas, u kojem
je 100,000 ljudi zarobljeno na hodočasnom mjestu?
Mr. TROFIMOV: Za
početak, to su bila vremena prije Al-Jazeera-e, prije kablovske televizijske,
satelitske, i nemuslimanima nije bilo dozvoljeno da uđu u svete gradove Meku i
Medinu. Tako da ostatak svijeta prvi dan uopće nije ni znao šta se dešava.
Saudijska Arabija
je odmah ukinula međunarodne telefonske kanale i zatvorila granice. Prve
vijesti da se nešto dešava u Meki su izašle u izjavi američkog državnog
tajništva u Washingtonu, što je razljutilo saudijce koji su planirali zataškati
sve dok oni ne povrate kontrolu nad džamijom.
U to vrijeme niko
nije znao da postoji selefistička fundamentalistička ideologija koja se kasnije
razvila u ono što danas poznajemo kao al-Qaidu. Ustvari, Washington je tada
pretpostavljao da se radi o šiitskom, iransko-šiitskom, napadu na džamiju kao
dio širenja Iranske revolucije na ostatak muslimanskog svijeta.
State Department
je prstom pokazivao na Ayatollaha Khomeinija. Ono što se desilo nekoliko sati
poslije toga je naravno reakcija Khomeinija koji je izašao na radio i rekao,
ne, to su Amerikanci i Jevreji, zli Cionisti koji žele osvojiti najsvetije
mjesto u islamu. I u to su povjerovali milioni muslimana širom Bliskog istoka.
U Pakistanu se u
roku od nekoliko sati skupila grupa ljudi, zapalila i uništila američku
ambasadu, što je dovelo do smrti nekoliko američkih i pakistanskih radnika u
toj instituciji. Širom muslimanskog svijeta izbili su protesti i mnogi od njih
su bili nasilni.
INSKEEP: Nakon
vašeg iscrpnog istraživanja, zaključili ste da su krivci sunijski
fundamentalisti. Možete li povući paralelu između tih sunija i današnjih sunija
koji čine liderstvo al-Qaide?
Mr. TROFIMOV:
Postoji vrlo direktna veza. Prvenstveno, to je bio prvi put kada su se spojile
dvije današnje komponente al-Qaide – pripadnici vehabijskog pokreta iz
Saudijske Arabije i džihadisti koji su potekli iz Muslimanskog bratstva u
Egiptu. Kao što je kasnije al-Qaidu predvodio Osama bin Laden, Saudijac, i
Ayman al-Zawahiri, Egipćanin, veteran tamošnje džihadističke grupe, tako je
bilo i u pokretu u Meki.
I naravno, Osamu
bin Ladena je šokiralo to što se desilo tamo.
INSKEEP: Znači da
je kasnije Osama bin Laden mogao postati veoma bogat mladić, nepoznat svijetu.
Mr. TROFIMOV:
Upravo. Tada je on tek završio fakultet. Kasnije, kada se prisjećao tih dana,
rekao je da ga je šokiralo kada je ugledao tenkove kako ulaze u sveto mjesto i
pomislio da je Saudijska Arabija trebala izgladnjivati pobunjenike umjesto da
uništava harem.
Za njega je to
bio momenat kada je počeo gubiti povjerenje u saudijsku vladu koja je uradila
toliko toga za njegovog oca i njegovu porodicu.
INSKEEP: Yaroslav
Trofimov je autor knjige „Opsada Meke“ i on nam je pomogao da bolje shvatimo
jedan od događaja iz 1979. koji se i danas osjeti u svijetu.
(The Bosnia
Times, Prevela E.L.)
