Carl Laemmle je rođen 1867. u idiličnom gradiću Laupheimu na jugozapadu Njemačke. Odrastao je u dobro stojećoj obitelji i jako je bio vezan za svoju majku. Dugo je imao želju napustiti Stari kontinent i potražiti sreću u Americi. Ali, tek nakon smrti voljene majke napušta Njemačku i Evropu u potrazi za svojim američkim snom koji nalazi u Hollywood Hillsu.
Ali, o Carlu Laemmleu i brojnim njegovim savremenicima koji su kao židovski emigranti osnovali Hollywood i do danas najmoćniju filmsku industriju, malo se govorilo od otvorenja novog Muzeja Hollywooda prošle jeseni.
Istina, direktor i predsjednik Muzeja Bill Kramer je priopćio da žele prikazati „raznoliku povijest filmskog stvaranja”, ali židovski osnivači su nedostajali ili, kako su brojni kritičari naglašavali, o njima se nedovoljno govorilo. „To je divovski propust”, rekao je Jonathan Greenblatt iz Antidifamacijske lige, organizacije koja se bori protiv diskriminacije i difamacije Jverejki i Jevreja, u izjavi za New York Times. „Svako pošteno vrednovanje filmske industrije trebalo bi uzeti u obzir ulogu Jevreja u njenoj izgradnji od početka.”
Academy Museum of Motion Pictures u Los Angelesu je reagirao brzo i odlučno. „Jako smo bili zainteresirani čuti feedback. Vrlo smo otvoreni za diskurs koji je za nas bio jako poučan”, rekla je kustosica Dara Jaffe u razgovoru za DW te dodala: „Imamo promjenjive izložbe koje redovito rotiraju. I već smo planirali izložbu o osnivačima. Ali, kroz ovaj diskurs smo spoznali da naše posjetiteljice i posjetitelji stvarno žele vidjeti te priče pa smo odlučili o tomu napraviti trajnu izložbu. To će biti jedina izložba koja će biti trajna. Želimo biti sigurni da toj priči dajemo mjesto koje ona zaslužuje.” Tako će u novoj trajnoj izložbi nazvanoj „Hollywoodland” biti predstavljene i biografije jevrejskih osnivača filmske industrije.
Nastanak Hollywooda
Imena kao Carl Laemmle, Adolph Zukor, William Fox, Louis B. Mayer i Harry Warner, koji su postavili kamen temeljac filmskoj industriji u Los Angelesu, bit će obuhvaćena izložbom „Hollywoodland” kojom će njima biti odana počast. Sve njih povezuje jedno: „…njihovo potpuno odbacivanje vlastite prošlosti i njihovo isto tako apsolutno okretanje novoj zemlji”, kaže Neal Gabler u svojoj knjizi „An Empire of Their Own: How the Jews Invented Hollywood”, koja je izdana 1988. Jedan od njih, Louis B. Mayer, je čak kao svoj datum rođenja odabrao 4. jula. Navodno je tvrdio da su izgubljeni podaci o njegovom rođenju.
„Nastanak Hollywooda je useljenička priča i to specifična jevrejska useljenička priča”, kaže Dara Jaffe. „Vrata visokog društva bila su jevrejskim emigrantima u biti zatvorena. Postojale su određene branše u koje su uopće mogli ući. Kino, kao novi izum, označavano je tada kao zabava za mase, sumnjalo se da iz toga može nastati velika industrija”, objašnjava Jaffe.
Ali Carl Laemmle, Adolph Zukor, William Fox, Louis B. Mayer i Harry Warner vidjeli su u tomu svoju šansu. Većina je počinjala karijeru u tekstilnoj branši ili u trgovini krznom. „Kad su neki od osnivača primijetili da bi jednostavne filmske pozornice, takozvana kina Nickelodeon, mogla biti velika stvar, ispraznili su svoje dućane i pretvorili ih u kina Nickelodeon. Tada su stvari krenule. Počeli su se baviti i distribucijom i uočili da bi najbolje bilo kad bi ušli i u produkciju. I tako su se uključili i u produkciju. Osnovali su vlastite studije kako bi proizvodili filmske sadržaje”, objašnjava Dara Jaffe priču osnivača Hollywooda.
Kako se Hollywood pretvorio u „američki san”
„Od početka je bilo pokušaja da im se oduzme tu gospodarsku granu koju su stvorili iz ničega”, kaže Dara Jaffe. Tako je “National Legion of Decency”, organizacija koja se zalagala za identificiranje sadržaja u filmovima koji vrijeđaju katolike, pokušala filmove cenzurirati. Židovski filmaši su znali, kaže Jaffe, da moraju pokazati verziju Amerike koja će biti prihvaćena. „Kako piše i Neal Gabler u svojoj knjizi, židovski useljenici prve generacije su bili jako orijentirani na asimilaciju. Oni su u prvom redu htjeli biti Amerikanci, a ne da ih se vidi kao Jevreje. Oni su se u određenom smislu nanovo orijentirali. Oni su kreirali svoj vlastiti američki san i tako stvorili American Way of Life, koji će Hollywood desetljećima predstavljati na filmskom platnu. A to je bitna osobina ove priče”, kaže Dara Jaffe.
Nova trajna izložba će predstaviti tu priču i životopise osnivača Hollywooda te odgovoriti na pitanje zašto je Hollywood nastao u Los Angelesu. Bit će to sjećanje na producente prvih dana, ali i na druge pionire židovskog podrijetla koji su 1930-ih i 1940-ih od nacista bježali iz Njemačke, Austrije i drugih evropskih zemalja u SAD i koji su ostavili traga u Holywoodu. Među njima su redatelji Fritz Lang, Fred Zinnemann i Otto Preminger, glumci Hedy Lamarr, Peter Lorre i Paul Henreid, producenti Eric Pleskow i Sam Spiegel, autori scenarija Vicki Baum, Gina Kaus, Salka Viertel i Erich von Stroheim kao i kompozitori Erich Wolfgang Korngold, Ernest Gold, Max Steiner, Miklós Rózsa i Franz Wachsmann.
(TBT, DW)
