Američki list Washington Post analizira da li sankcije koje su EU, Britanija i SAD uveli Rusiji sa ciljem da pritiskom na rusku ekonomiju natjeraju Putina da okonča napad na Ukrajinu imaju efekta, kao i da li Putin može istrpiti sankcije dok ujedno radi na podrivanju evropskog jedinstva da bi dobio podršku za njihovo ukidanje.
Kako navodi ovaj list pozivajući se na tvrdnje američkih i ruskih političkih i ekonomskih eksperata, Kremlj pokušava pojačati ekonomski pritisak na Zapad radi podrivanja strane podrške Ukrajini.
Naime, ruski predsjednik Vladimir Putin priprema se za dugi rat iscrpljivanja u Ukrajini i bit će, prema viđenju pripadnika ruske ekonomske elite, nemilosrdan u svojim pokušajima da koristi ekonomska oružja poput blokade ukrajinskog izvoza žita, da razvodnji zapadnu podršku KIjevu.
Kremlj se oslanja na nedavne znake oklijevanja kod nekih evropskih vlada da pruže dalju podršku vidjevši to kao pokazatelj da bi Zapad mogao izgubiti fokus u suprotstavljanju ruskoj invaziji na Ukrajinu, naročito kada svjetske cijene energenata skaču nakon nametanja sankcija Moskvi.
Putin “vjeruje da će Zapad postati iscrpljen”, kaže jedan dobro obavješteni ruski milijarder uz zahtjev da ostane anoniman iz straha od posljedica. Putin nije očekivao jaku zajedničku prvobitnu reakciju Zapada, “ali sada pokušava preoblikovsti situaciju, i vjeruje da će na duge staze pobjediti,” tvrdi ovaj milijarder. Zapadni lideri su ranjivi zbog izbornih ciklusa i Putin vjeruje “da javno mnjenje može okrenuti protiv njih preko noći”, piše Washinton Post, a prenosi N1.
Ove nedjelje Evropska unija je najavila embargo na ruski pomorski izvoz nafte, a Charls Mischel, predsjednik Evropskog saveta, pohvalio je ovaj potez kao stavljanje maksimalnog “pritiska na Rusiju da okonča rat”. Ali, to će “imati mali uticaj kratkoročno,” kaže jedan ruski zvaničnik blizak diplomatskim krugovima Moskve, koji je takođe zahtjevao anonimnost iz straha od odmazde. “Stav Kremlja je da mi ne možemo izgubiti kakva god da je cijena toga.” tvrdi on.
Kremlj je saopćio da je ovaj potez EU samo podstakao dalji skok svjetskih cijena energenata i da će vidjeti da prebaci rusku robu na tržišta Azije, iako su EU i Britanija uvele i zabranu osiguravajućim kućama da osiguraju robu koju Rusija transportira.Stanovnici EU zemalja “osjećaju udar ovih sankcija više nego mi,” rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u intervjuu za Wasington Post. “Zapad je napravio grešku za greškom, što je dovelo do rastuće krize, a reći da je za to kriva situacija u Ukrajini i ono što Putin radi nije tačno.” tvrdi on.
Ovakav stav ukazuje na to da Kremlj vjeruje da može da izdrži duže od Zapada posljedice ekonomskih sankcija. Putin ima malo izbora sem da nastavi rat u nadi da će blokada ukrajinskog žita “dovesti do nestabilnosti na Bliskom istoku i izazvati novu poplavu izbjeglica,” tvrdi Sergej Guriev, bivši glavni ekonomista u Evropskoj banci za obnovu i razvoj.
Svi Putinovi savjetnici
Agresivni stav Kremlja naizgled odražava stavove Nikolaja Patruševa, ratobornog čelnika Savjeta sigurnosti Ruske Federacije, koji je služio sa Putinom u lenjingradskom (danas Sankt Petersburg) odjeljenju KGB-a i sve više se smatra tvrdolinijaškim ideologom koji utiče na rat u Ukrajini.
On je jedan od nekolicine bliskih savjetnika za pitanja sigurnosti za koje moskovski insajderi vjeruju da ima pristup Putinu.
U tri izrazito antizapadna intervjua koje je dao ruskim novinama od početka invazije, Patrušev, koji se do sada klonio javnosti, je rekao da je Evropa na ivici “duboke ekonomske i političke krize” jer inflacija raste, a životni standard već pada, što utiče na raspoloženje Evropljana, a da bi nova migrantska kriza stvorila i nove sigurnosne prijetnje.
“Svijet polahko tone u krizu nestašice hrane bez presedana. Desetine miliona ljudi u Africi ili na Bliskom istoku će ostati na ivici gladi, i to zbog Zapada. Da bi preživjeli, bježat će u Evropu. Nisam siguran da će Evropa preživjeti tu krizu,” rekao je Patrušev ruskim državnim novinama Rosijskaja Gazeta u jednom od ovih intervjua.
A u intervjuu prošle nedjelje za popularni tabloid “Argumenti i Fakti,” Patrušev je rekao da Rusija “ne žuri postaviti bilo kakve rokove” u svojoj vojnoj kampanji u Ukrajini.
Ruska vojska je postepeno ostvarila napredak u ukrajinskom istočnom regionu Donbas, ali umjesto da ide na brzu i odlučujuću bitku, Putin vjeruje da je vrijeme na njegovoj strani, navodi ruski milijarder. “Putin je vrlo strpljiv tip. Može sebi priuštiti da čeka šest ili devet mjeseci. Može da kontrolira rusko društvo mnogo čvršće nego što Zapad može kontroliarti svoje.” smatra on.
Nedjeljama dugo diplomatsko cjenjkanje oko uvjeta EU naftnog embarga, Kremlj je vidio kao znak slabljenja zapadne odlučnosti, smatraju sagovornici. Putina su telefonom zvali preko vikenda francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Sholz u vezi načina kako da se odblokiraju ukrajinske luke, što je dodatno ojačalo takav njegov pogled na ovu situaciju. Kada zapadni lideri zovu Putina i traže dogovor s njim, “ to znači da on misli da ima prednost,” kaže bivši zvaničnik američke vlade.
Kremlj insistira da je blokada izvoza ukrajinskog žita posljedica ukrajinskog miniranja Crnog mora, što Kijev negira, a Peskov kaže da zapadne sankcije takođe sprječavaju isporuke žita.
Putinovi ekonomski savjetnici “će mu reći na koliko su procjenjeni gubici zbog ovog embarga, a on će se tiho nasmijati,” tvrdi Aleksašenko. “Putin ne mjenja svoj kurs.” kaže on.
Na EU embargo treba gledati kao “tek prvi korak” u naporima da se prekine dotok prihoda Kremlja, kaže Edward Fishman, pomoćni profesor iz oblasti međunarodnih i javnih odnosa na Univerzitetu Kolumbija, inače bivši zvaničnik State Departmenta..
Nekoliko sadašnjih i bivših viših zapadnih zvaničnika razmatralo je prijedloge da SAD i EU oforme kartel i nametnu ograničenje cijene ruske nafte, možda i na nivou od 30 do 40 dolara po barelu. Ovaj korak bi mogao da bude efektniji od evropske zabrane i pomogao bi da se smanje svjetske cijene, kažu Guriev i Fishman. Po tom prijedlogu Amerika bi mogla uvesti sekundarne sankcije svakome ko kupuje rusku naftu po cijeni iznad te koju su oni propisali, tvrde oni.
Rješenje za naftu?
Italijanski premijer Mario Dragi prvi je predložio ideju da se stvori kartel naftnih potrošača na sastanku sa američkim predsjednikom Bidenom, a Evropska komisija sada ispituje Dragijev prijedlog i za uvođenje eventualnog ograničenja cijena gasa.
Putin je ranije objavio “da je ekonomski blickrig” protiv Rusije propao, a ruska ekonomija se naizgled oporavlja od prvobitnog šoka koji su izazvale zapadne sankcije zahvaljujući dotoku skoro milijardu dolara prihoda dnevno od izvoza nafte i gasa u Evropu. Ovo se odnosilo na period prije nego što je EU uvela embargo na rusku naftu koja se prevozi morskim putem. Takođe, zahvaljujući kontroli kapitala i naređenju da ruski izvoznici prodaju pola svojih deviznih prihoda državi, rublja je ojačala i vratila se na predratni nivo.
Ali guvernerka ruske Narodne banke Elvira Nabiulina je upozorila da će se pun udar zapadnih sankcija tek osjetiti. Zabrana uvoza visokotehnološke robe je tek počela da pravi probleme, dok nestašice nekih dobara tek sada počinju da se vide.Očekuje se da će inflacija biti preko 20 posto, a Rusija se suočava sa najvećom recesijom u posljednjih 30 godina. Putinov pokušaj da zaštiti stanovništvo od inflacije, koja se trenutno procjenjuje na 18 odsto, bio je da naredi povećanje penzija i minimalnih plata za 10 odsto, ali to nije ni blizu dovoljnog.
Kako rizici rastu sa svih strana, “ovo će biti rat iscrpljivanja s ekonomskog, političkog i moralnog stanovišta,” kaže ruski zvaničnik. “Svi čekaju jesen,” kada će posljedice sankcija biti najteže, tvrdi on.
Zasada, međutim, dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski procjenjuje da Kijevu treba 7 milijardi dolara pomoći mjesečno samo da bi zemlja mogla ostati funkcionalna, Putin se izgleda kladi na to da će Zapad popustiti prvi, kaže bivši zvaničnih američke vlade. Putinov cilj da potčini Ukrajinu i na kraju postavi rusku zastavu u Kijev nije se promjenio.” smatra on.
(TBT)
