
Po prvi put, glavne vježbe izraelskih zračnih snaga (IAF) ”Vatrene kočije” uključivat će vježbe za “napad širokih razmjera u Iranu“, izvijestio je u utorak Times of Israel, pozivajući se na izvore.
Vježbe iznad Sredozemnog mora počeće 29. maja tokom četvrte i posljednje sedmice vježbi koje traju mjesec dana.
“U svjetlu rastuće neizvjesnosti u pogledu povratka Irana na nuklearni sporazum iz 2015., usred dugotrajnih pregovora sa Sjedinjenim Državama, Izraelske odbrambene snage su u protekloj godini pojačale svoje napore da pripreme kredibilnu vojnu prijetnju nuklearnim postrojenjima Teherana“ , navode novine.
Prema novinama, potencijalni napad Izraela na Iran predstavlja nekoliko izazova za IAF: mora pronaći načine da granatira iranska nuklearna postrojenja koja se nalaze duboko pod zemljom, da nekako zaobiđe “sve sofisticiraniju” iransku protivzračnu odbranu i da se pripremi za odmazdu Irana i njegovih saveznika.
„ Očekuje se da će se i predstojeća vježba fokusirati na pripremu i odgovor na takvu odmazdu“, navodi se u izvještaju.
Gotovo sve jedinice Izraelskih odbrambenih snaga učestvuju u vježbama ”Vatrena kola”. Kako je u utorak izvijestio izraelski Channel 13, tokom simulacije iranskog napada, američki tankeri će vježbati punjenje gorivom izraelskih borbenih aviona u zraku.
Ranije tog dana, izraelski ministar odbrane Benny Gantz izjavio je da je Iran “samo nekoliko sedmica od akumulacije fisijskog materijala koji će biti dovoljan za prvu bombu”. Naglasio je da Iran nastavlja da “akumulira nepovratno znanje i iskustvo” u svim aspektima vezanim za napredne centrifuge, te da cijena “suočavanja s iranskim izazovom na globalnom ili regionalnom nivou” stalno raste.
Iran je insistirao da je njegov nuklearni program isključivo u miroljubive svrhe.
Iranski predsjednik Ebrahim Raisi ranije je upozorio Izrael da će vojska njegove zemlje napasti “centar cionističkog režima” ako Tel Aviv napravi “najmanji pokret” protiv Irana.
U međuvremenu, razgovori usmjereni na obnavljanje Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije (JCPOA) iz 2015. godine, poznatog kao iranski nuklearni sporazum, zaustavljeni su. Sporazum koji su potpisali Iran i SAD, Velika Britanija, Rusija, Francuska, Njemačka, Kina i EU, predlaže ukidanje sankcija Iranu u zamjenu za zaustavljanje njegovog nuklearnog programa. Bivši američki predsjednik Donald Trump jednostrano se povukao iz sporazuma 2018. godine, tvrdeći da Iran krši svoje obaveze.
Nakon godinu dana pregovora u Beču, u februaru se činilo da je dogovor blizu. Međutim, Iran je tražio garancije od Washingtona da se bilo koji budući američki predsjednik neće povući iz novog sporazuma i tražio je od SAD-a da ukloni Korpus iranske Islamske revolucionarne garde sa svoje liste terorističkih organizacija. SAD nisu odgovorile na ove zahtjeve.
“Ako SAD daju svoj odgovor na neka od rješenja koja su predložena, možemo biti u poziciji da se sve strane vrate u Beč”, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Saeed Khatibzadeh.
(TBT)






