ANALITIKA
Raspored je zgusnut, a od onoga što se će ovog, idućeg mjeseca i u oktobru događati, zavisi budućnost Bosne i Hercegovine
FOTO: Zvizdić, Mogherini (AP)
Njemačka kancelarka Angela Merkel zakazala
je za 30. juni u Berlinu sastanak s članovima Predsjedništva BiH koji će biti i
žestok i oštar s razlogom – Njemačka je lokomotiva Europske unije i bitna joj
je politička i ekonomska stabilnost
Europe, a BiH je zbog svoje nestabilnosti ozbiljna opasnost bez obzira što bh.
političari pričali.
Politička volja iznad zakona
U Varšavi će se 8. i 9. jula održati summit
NATO saveza – istina, neizvjesno je hoće
li BiH biti aktiviran MAP što je prva stepenica za ulazak u alijansu.
Međutim, znakovito je da je u američkom
kongresu pokrenuta inicijativa da se na tom skupu dogovori održavanje
međunarodne konferencije o BiH pod nazivom „Dayton 2“.
Predsjednički izbori u SAD održat će se 8.
novembra i tek nakon toga nova američka administracija može krenuti u
završavanje nezavršenog posla u BiH.
U samoj BiH došlo je do zastoja u
provođenju socijalnih i ekonomskih reformi, zavladale su žestoke političke
svađe kojima se podižu međunacionalne tenzije i svjesno ide u radikalizaciju
što se nikako ne može tumačiti samo činjenicom da će se 2. oktobra održati
lokalni izbori i namjerom političkih lidera da po svaku cijenu pobijede.
U najkraćem, većina građana BiH je
nezadovoljna stanjem u zemlji, ali ih podmetanjima straha jednih od drugih
vodeće političke stranke i njihovi lideri ušutkavaju. Istovremeno, na
svakodnevne signale iz EU i SAD uglavnom ne reagiraju, a ako to čine onda se
koriste praznim frazama.
Kakva je ovakvoj situaciji budućnost Bosne
i Hercegovine? Maglu ne može da rastjera ni opće mišljenje u zemlji, EU i SAD
da BiH sa svojim unutarnjim uređenjem i ustrojstvom ne može biti članica ni
NATO saveza niti Europske unije. Znači li to da se sprema nova operacija makar
se zvala i međunarodna konferencija „Dayton 2“? Sigurno je samo jedno – ni
Berlin ni Bruxelles ni Washington neće doći u BiH i prekrojiti njen ustav i
izborni zakon, ali mogu natjerati skupinu u BiH koja sebe naziva političkom
elitom da urade svoj dio posla.
Na raspolaganju su im desetine načina i
metoda tim prije što o svakom od pripadnika te skupine znaju i imaju sve crno
na bijelo – među ostalim i dosjee o
kriminalu i korupciji što podliježe svim vrstama sankcija. Baš zbog tih dosjea
i vlastitog spašavanja ovdašnja politička elita čini sve da zadrži status quo u
zemlji, uključujući održavanje na snazi aktualnog Ustava BiH, čak ne preza ni
od organiziranja kontroliranih sukoba i kaosa.
Jaka država ili mirni razlaz
Kako kažu naši izvori iz inozemnih
diplomatskih krugova u Sarajevu, kada EU i SAD progovore jednim glasom u BiH će
automatski stići pozitivne promjene, a pripreme su već počele što bi moglo
značiti da će „operacija BiH“ uslijediti odmah nakon američkih predsjedničkih
izbora bez obzira ko bude pobjednik.
Konkretno, „Dayton 2“ može se očekivati
prije idućeg proljeća, pored ostalog i zbog bujanja terorizma u Europi i
nestabilnih vlada u regiji. Berlin ne mijenja stav da je greška što je
budućnost BiH predana u ruke bh. političkoj eliti koja je interese građana
stavila pod noge, a svoju političku volju iznad svih zakona.
Kako saznaje Dnevni list, zbog dramatične
situacije u BiH, ali i regiji, u međunarodnim krugovima ponovo se „prelistava“
dokument pod nazivom „Bosna i Hercegovina 2025.“. Radi se o analizi njemačke
Fondacije Friedrich-Beret-Stiffung koju je prije četiri godine uradilo 20
eksperata sa zaključkom: „Bez hitnih i korjenitih reformi, BiH će se raspasti“.
Podsjećanja radi, u dokumentu je navedeno
nekoliko scenarija. Jedan je da će se BiH do 2025. godine raspasti s tim što će
se 2022. održati međunarodna konferencija „Dayton 2“ i nakon toga će doći do
podjele BiH na tri države uz suglasnost EU, SAD, Rusije i Turske i potpise
predstavnika sva tri konstitutivna naroda u BiH.
Po tom scenariju „nakon 2015. godine i
međunarodna zajednica i same zajednice u BiH vidjele su miran razlaz kao jedino
moguće rješenje. Bošnjački politički predstavnici i većina bošnjačkog naroda
bili su više frustrirani zbog stalnih neuspjeha da se zemlja održi cijelom i pomirili su se s razlazom“.
Po drugom scenariju, Ustav BiH ostat će
neprimijenjen, ali će država do 2025. postati član EU, ali se kao moguće
rješenje navodi i regionalno povezivanje BiH sa susjednim državama.
Posebno je zanimljiv scenarij iz 2012. pod
nazivom „BiH Union Express“ koji se odnosi na ovu godinu. U njemu se kaže da
2016. BiH postajefunkcionalna država s centraliziranim političkim sustavom ali
nakon nasilnih sukoba i intervencije NATO saveza, a nakon pokretanja
odcjepljenja Republike Srpske.
– Sazvana je nacionalna skupština u kojoj
su predstavnici civilnog društva, akademske zajednice i različitih grupa na
kojoj su usuglasili novi Ustav BiH, Izborni zakon i izabrali prijelaznu vladu.
U nastavku, zahvaljujući novim političkim elitama izabranim na izborima 2017.
godine, ekonomija cvjeta, 2019. BiH dobiva status kandidata i 2025. postaje
članica Europske unije – stoji u dokumentu.
(The Bosnia Times)
