GLOBAL
Na vojnu
intervenciju 2011, u kojoj je lider Libije svrgnut i brutalno ubijen, natjerali
su me francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i britanski premijer David Cameron,
tvrdi predsjednik SAD
FOTO: (Reuters/AP
fotomontaža)
“David Cameron
kriv je za sadašnje stanje u Libiji. Poslije svrgavanja Gadafija omele su ga
druge stvari”, rekao je Barak Obama
“Nisam želio da
srušim režim libijskog vođe Muamera el Gaddafija, tvrdi američki predsjednik
Barak Obama u intervjuu magazinu “Atlantik”. On kaže da su ga na vojnu
intervenciju 2011, u kojoj je Gaddafi svrgnut i brutalno ubijen, natjerali tadašnji
francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i britanski premijer David Cameron, kojeg
posebno krivi za trenutni haos u sjevernoafričkoj zemlji.
Obama je u
intervjuu, koji će biti objavljen u aprilskom izdanju američkog magazina,
pokušao da sa sebe skine svu odgovornost za to što u Libiji, nakon vojne
intervencije koju je on predvodio, bjesni rat i zato što je zemlja postala
uporište Islamske države (ISIS) na sjeveru Afrike.
Cameron: Radimo
na stabilnosti Libije
Britanski
premijer David Cameron nije odgovorio na Obamine optužbe, ali je njegova
kancelarija navela da dijeli zabrinutost SAD za situaciju u Libiji.
– Zbog toga sa
svojim međunarodnim partnerima, uključujući SAD, nastavljamo naporno da radimo
preko UN kako bismo podržali proces pravljenja vlade u Libiji, koja će donijeti
stabilnost toj zemlji – naveo je Downing Street.
– Tada, 2011, kad
su počeli protesti protiv Gaddafija, na situaciju u Libiji sam gledao na sljedeći
način: ako zemlja zapadne u potpuni haos i izbije građanski rat, onda će to
postati naš problem. Ali ovo što se dešava nije to i nije u američkom interesu
da izvede jednostrani napad na Gadafijev režim – rekao je Obama.
On je dodao da su
u tom trenutku Europa i veliki broj zalivskih zemalja prezirali Gaddafija ili
su bili zabrinuti za humanitarnu situaciju u Libiji, pa su pozivali na vojnu
akciju.
– Posljednjih
decenija je u takvim okolnostima postala praksa da nas ljudi guraju da
reagujemo, a onda pokažu nespremnost da stave svoju kožu u igru – požalio se
Obama.
Američki
predsjednik je priznao da je tražio odobrenje UN za bombardovanje Libije samo
zato što to nije bio primarni interes SAD.
Sarkozy je želio
da se na sva zvona hvali svojim vazdušnim udarima, uprkos tome što su SAD
uradile sve
Barack Obama
– Rekao sam da
ćemo reagovati, ali kao dio međunarodne koalicije. Kazao sam da to nije naš
prioritet i da treba da dobijemo mandat UN. Trebalo nam je da Europljani i
zalivske zemlje budu aktivno uključeni u koaliciju. Rekao sam da ćemo pružiti
svu vojnu podršku, ali da očekujem od drugih da ponesu svoj dio tereta –
ispričao je Obama.
Pet godina nakon
što je pokrenuo vojnu intervenciju protiv Gaddafija, lider SAD smatra da je
time spriječeno veće krvoproliće, ali je za haos nakon Gaddafija okrivio
Europljane. Posebno je istakao Davida Camerona, rekavši vulgarno da je on
“kriv za sranje u Libiji”.
SAD su krive
koliko i drugi
Britanski
ministar za socijalnu zaštitu Alistair Burt, koji je u vrijeme intervencije u
Libiji bio šef parlamentarnog odbora za vanjsku politiku, poručio je Obami
preko Twittera da ne skida odgovornost sa sebe.
– Kritike u vezi
s Libijom treba da budu upućene Britaniji i Francuskoj, ali i Americi. Nakon Gaddafija
interesovanje svih nas nije bilo dovoljno, naše djelovanje nije bilo dovoljno i
to je dovelo do haosa u Libiji. Svi smo bili odsutni, previše slabi i
nezainteresovani za ono što se dogodilo poslije – napisao je Burt.
– Kad pogledam
unazad i zapitam se šta je pošlo po zlu, vidim da ima mjesta za kritiku jer sam
imao previše vjere u Europljane. Vjerovao sam da će, s obzirom na blizinu,
Europa poslije vojne intervencije investirati u budućnost Libije. Međutim,
prevario sam se. Camerona su omele druge stvari, a Sarkozy je želio da se na
sva zvona hvali svojim vazdušnim udarima, uprkos tome što su SAD zbrisale
cijelu libijsku protivvazdušnu odbranu i osigurale kompletnu vojnu
infrastrukturu – zaključio je Obama.
Inače, vojna
intervencija u Libiji, u kojoj je učestvovalo 19 zemalja na čelu sa SAD,
Britanijom i Francuskom, počela je 19. marta 2011. i trajala je više od sedam
mjeseci, do 31. oktobra iste godine. Za to vrijeme zapadna koalicija udarima iz
vazduha i sa mora pomogla je pobunjenicima, koje su uglavnom činili islamisti,
da poraze libijsku vojsku.
Gadgafi je
svrgnut, pobunjenici su ga uhvatili i surovo ubili. Od tada u Libiji bjesni rat
među plemenima i između džihadističkih grupa. Ta afrička zemlja ima dvije vlade
– jednu islamističku u Tripoliju i drugu, međunarodno priznatu u Tobruku, na
istoku zemlje. Haos su iskoristili džihadisti ISIS, koji su zauzeli istočne i
sjeverne dijelove države bogate naftom i na tom prostoru proglasili kalifat.
Libija je tako postala prijetnja po sigurnost Europe.
(The Bosnia
Times, infromer.rs)
