Ruski vojni avioni nad nebom iznad Armenije vrše 24-verosatno bojevo dežurstvo, pri čemu se satnica letova ne navodi. Osim toga ruska vojna baza „Erebuni“ pokraj Erevana počela je funkcionirati prema „sirijskom modelu“, izvijestio je portal News.am.
Spomenuti medij je takav zaključak izveo temeljem informacije, koja je, kako navodi, stigla od ruskog Ministarstva obrane. Prema njima, sada cjelodnevni nadzor neba nad Armenijom vrše ruski lovci Mig-29. Takva praksa, navodi se dalje, primijenjena je od strane ruske zrakoplovne grupe i u bazi Hmeymim u Siriji.
Spomenuta ruska avio baza u Erebuni u sastavu je ruskog Južnog vojnog okruga, i smještena je kraj glavnog grada Erevana. Izgrađena je 1995. g., a tri godine kasnije u nju su prebačeni višenamjenski borbeni zrakoplovi MiG-29. Iz te baze, odnosno njezinog vojnog sastava, kasnije je, 2001. g., formirana još jedna baza u toj zemlji, u Gumriju. Krajem 2013.g. u njezin je sastav uključena i helikopterska eskadrila. U razdoblju od decembra 2015. do februara 2016.g. u bazu Erebuni iz Rusije su prebačeni jurišni helikopteri Mi-24P i transportni helikopteri Mi-8MT.
Rusija je iz nedavno završenog karabahskog vojnog sukoba, prema brojnim svjetskim analitičarima (uz Tursku) najviše profitirala svojim potpisivanjem trojnog sporazuma o završetku rata s Armenijom i Azerbajdžanom. Osim što je prebacila ruske vojne snage u sklopu svog mirovnog kontingenta u Nagorno Karabah (gdje ruskih vojnika nikada nije bilo i gdje, zanimljivo je za napomenuti, parlament te regije upravo raspravlja o mogućnosti uvođenja ruskog kao drugog službenog jezika) i na linije razgraničenja između sukobljenih strana, Moskva je osnažila i svoj vojni i politički uticaj u samoj Armeniji. Upravo je danas, na sastanku Vijeća za kolektivnu sigurnost ODKB (vojnog saveza i tzv. ruskog pandama NATO-u), predsjednik RF Vladimir Putin podržao napore koje ulaže armenski premijer Nikol Pashinyan oko trojnog sporazuma (premijer je izložen snažnim opozicionim pritiscima). Političko stanje u Armneniji je pogoršano nakon izbijanja velikog nezadovoljstva opozicije i dijela građana zbog premijerovog potpisivanja spomenutog sporazuma pod prilično nepovoljnim ali, realno, i jedino mogućim uvjetima za Armeniju kako bi se spriječio još nepovoljniji razvoj događaja i vjerojatni neposredni vojni sukob te zemlje s Azerbajdžanom – s golemim i nepredvidljivim posljedicama po širu regiju. Obje zemlje – i Armenija i Azerbajdžan takav su scenarij pod svaku cijenu željele izbjeći, a što se najbolje vidjelo i tokom azerbejdžanske vojne operacije u samom Nagorno Karabahu gdje se dobro pazilo da ne dođe do povrede armenskog teritorija.
Osim toga, prema neprovjerenim informacijama, Rusija i Turska navodno žele zajednički djelovati na prostoru Južnog Kavkaza i trajno ga stabilizirati izbacivanjem svih drugih bitnih međunarodnih aktera iz te regije, koja je za obje države od golemog geopolitičkog i sigurnosnog značaja jer s njom neposredno i graniče.
I za sam kraj, na održanom summitu Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB) zemlje članice (jedna od njih je i Armenija, dok je Azerbajdžan u svojstvu promatrača) nastavit će opremati Zajedničke snage za brzo reagiranje novim vrstama oružja na temelju plana razvoja vojne suradnje za razdoblje od 2021-2025. godine. To je navedeno u danas usvojenoj deklaraciji, nakon zasjedanja Vijeća za kolektivnu sigurnost spomenute vojne Organizacije.
“Istodobno, zemlje ističu važnost korištenja iskustva Ruske Federacije u borbi protiv terorističkih skupina na teritoriju Sirijske Arapske Republike”, stoji dalje u deklaraciji, te će se nastaviti s provedbom redovitih zajedničkih vježbi.
(TBT, GEOPOLITIKA.NEWS)
