SPECIAL
Bivši evropski mirovni posrednik u BiH Hoze Kutiljero
izjavio je na suđenju Ratku Mladiću da je u proljeće 1992. lider bosanskih
muslimana Alija Izetbegović prvo prihvatio, a zatim, pod uticajem Sjedinjenih
Američkih Država (SAD) odbio principe preuređenja BiH slične Dejtonskom
sporazumu. Tako se Kutiljero otkrio da je bio jeftini prosrpski lobista zbog
čega mu Izetbegović nije vjerovao.
FOTO: Kutiljero (Screenshot)
-Mislim da je istinska tragedija što mir nije postignut na
principima koje sam dogovorio u martu 1992. Poređenjem karte koja je bila
utvrđena na osnovi tih principa 18. marta 1992. i karte koja je dio Dejtonskog
sporazuma iz novembra 1995. pokazuje da je, poslije tri i po godine rata,
rezultat bio gotovo isti. Nebrojeni životi mogli su biti sačuvani – posvjedočio
je Kutiljero.
Kutiljero je rekao da je nedugo nakon što su strane
prihvatile principe, do njega počelo da dopire da se predsjednik Izetbegović u
izjavama bosanskim medijima javno odriče svog pristanka.
– Bosanska vlada službeno je odbacila principe u junu 1992.
Za vrijeme pregovora nisam vjerovao Izetbegoviću koji je, uprkos njegovih
srdačnih manira lagao i bio varljiv. Sve strane u BiH su lagale, ali su Srbi
lagali najmanje – istakao je Kutiljero.
Da se muslimanski lideri nisu odrekli sporazuma o principima
ustavnog preuređenja BiH, “bosansko pitanje moglo je biti riješeno ranije,
uz manje gubitke (pretežno muslimanskih) života i teritorije, svjedočio je
Kutiljero.
– Da budem pravedan, predsjednik Izetbegović i njegovi savjetnici
bili su ohrabreni da ponište taj dogovor i da se bore za unitarnu bosansku
državu od dobronamjernih faktora spolja koji su mislili kako sve znaju najbolje
– smatra Kutiljero.
Kutiljero je potvrdio da mu je portugalski oficir, koji je
služio u UNPROFOR-u u Sarajevu, prenio kako je uvjeren da je granata koja je
27. maja 1992. ubila 26 građana u redu za za hljeb u Ulici Vase Miskina bila
ispaljena s područja gde su bili položaji muslimanskih snaga. Taj oficir, kako
je kazao, učestvovao je u istrazi o ovoj eksploziji.
Dok ga je unakrsno ispitivao tužilac, Kutiljero je potvrdio
da ustavni principi koje su okvirno prihvatile strane nisu bili konačni i da je
trebalo dalje pregovarati. Tužilac je svjedoku opširno citirao više govora u
kojima je Karadžić izražavao zadovoljstvo zbog propadanja Kutiljerovog plana,
ističući kako je time “s Bosnom završeno” i da je odluka muslimana da
odbiju plan “fatalna za njih”.
Svjedok je odgovorio da mu Karadžić to nikada nije rekao. On
je naglasio kako “muslimani nisu željeli podjelu BiH, Srbi nisu željeli
BiH uopšte, već da ostanu sa Srbijom, a Hrvati su htjeli pripasti
Hrvatskoj”, ali da su pregovorima došli do načelnog rješenja o
“tripartitnoj BiH”.
– Pitanje je bilo – možemo li imati unitarnu Bosnu ili Bosnu
iz tri dijela. Moje uvjerenje je bilo da samo trodijelna Bosna može uspeti, što
je potvrdio i Dejtonski sporazum – kazao je Kutiljero.
Na pitanje je li znao za Karadžićevo insistiranje na
priznanju stanja na terenu, do kojeg su srpske snage, po optužnici, došle primjenom
sile radi zauzimanja teritorije i progona nesrba, svjedok je izjavio da mu
Karadžić to nikada na taj način nije rekao.
(The Bosnia Times, Tanjug)
