Zdravstveni sistem, obrazovanje, zakon o oružju: u kampanji za američke predizbore ne manjka tema za rasprave. Ali, o jednoj ne govore ni demokrati niti republikanci: o finansijskoj budućnosti SAD-a.
Donald Trump je rijetko suzdržan. Pogotovo ne kad se radi o njegovim predsjedničkim sposobnostima. Već prije stupanja na dužnost najavljivao je da će potpuno ukloniti američke dugove, ako on postane predsjednik. Za osam godina je namjeravao “eliminisati” 19 biliona američkih dolara (19.000 milijardi, op. prev.). Ali, njegov bilans nakon gotovo četiri godine na predsjedničkoj dužnosti je mršava: rijetko je neki predsjednik trošio tako puno novca kao Donald J. Trump.
Umjesto smanjenja dugova oni se stalno povećavaju. To pokazuju najnoviji podaci američke kongresne ustanove CBO. Otkako je na vlasti Trump obveze SAD-a su povećane za 2,5 biliona dolara. Raste i deficit u državnim blagajnama. Samo u prva četiri mjeseca nove proračunske godine deficit je za 25 posto veći nego prošle godine, kaže američko ministarstvo finansija. Tim je dosegnuto 40 posto prošlogodišnjeg deficita.
Zatrovani dar
Za to je krivo prije svega Trumpovo snažno smanjivanje poreza. Svoj Paket 2017. je predstavio kao “božićni dar srednjem sloju”. Ali, upravo to mu se sad vraća kao bumerang. U međuvremenu su dugovi narasli na 22,5 biliona dolara. Čak i kongresna ustanova upozorava: izgledi tako velikih i rastućih dugova predstavljaju težak rizik za Ameriku, kaže ona. Već ove godine bi izdaci države mogli biti za bilion dolara veći nego prihodi. Ali, uprkos tomu – ili upravo zato – i demokrati i republikanci o tome šute. U svom govoru o stanju nacije početkom februara predsjednik Donald Trump nije ni jednom riječi spomenuo zabrinjavajuće visoke dugove. Ni u nacrtu novog proračuna nema govora o rasterećenju. Istina, on želi državne izdatke smanjiti u idućih deset godina za 4,4 biliona dolara. Ali istovremeno bi trebali porasti izdaci za vojsku, svemirske letove i izgradnju zida prema Meksiku.
I kandidati za predsjedničke kandidate demokrata suzdržani su kad se radi o problemu velikih dugova SAD-a. Već u prvom televizijskom sučeljavanju u junu prošle godine ni jedno od sedamnaestero demokratskih kandidata nije se usudilo progovoriti o velikom zaduženju američkog proračuna. Tokom četiri sata rasprave ni jedan jedini put nije se čuo pojam “deficit”. A dugovi američke države spomenuti su samo jedanput.
Ni demokrati nemaju nepresušan izvor novca
Da demokrati izbjegavaju govoriti o lošem stanju državnih finansija i za to postoje razlozi. “Prosječan Amerikanac se jako malo zanima za dugove SAD-a”, kaže G. William Hoagland, dopredsjednik vašingtonskog think-tank-centra Bipartisan Policy Center. Ekonomski rast posljednjih godina doveo je građane u povoljan položaj jer s obzirom na niske kamate i rekordnu zaposlenost jedva da osjećaju nešto od tereta državnog zaduženja.
Mnogi su zadovoljni svojim sadašnjim položajem. “Zašto bi demokrati spominjali tako osjetljivu temu i rizikovali svoju glavu”, kaže Hoagland, koji je tri desetljeća savjetovao Senat u vezi s proračunom.
Za što se Amerikanci zanimaju umjesto toga istražio je prošle godine institut za ispitivanje javnog mnijenja Pew Research Center u jednom reprezentativnom ispitivanju. Za 70 posto ispitanika je najvažnija tema gospodarska snaga SAD-a. Nakon toga slijede teme kao obrazovanje, troškovi zdravstvenog sistema i borba protiv terorizma. Na dnu su klimatske promjene i vojska. Deficit državnog proračuna ni svaki drugi ispitanik ne smatra prioritetom.
Svojim socijalnim programom kao što je reforma zdravstvenog sistema pod geslom “Medicare for All” demokratska ljevica bi nesumnjivo mogla privući birače. Ali, kad se radi o finansiranju sistema kandidati za predsjednika kao Elizabeth Warren i Bernie Sanders brzo zašute. Provedba toga programa bi u idućih deset godina mogla stajati do 34 biliona dolara, prognozira Institut Urban. To je više nego što su dosad iznosili troškovi socijalnog osiguranja Medicare i Medicaid zajedno. Novi porez za bogataše, kakav zahtijeva Warren, mogao bi pokriti dio tih troškova. “Ali, finansijski bismo u najboljem slučaju bili u istom stanju kao i sada”, kaže Hoagland.
Dugovi ne brinu ni Trumpa ni Sandersa
Ipak, šest od 11 demokratskih kandidata za predsjedničku kandidaturu smatra svojom zadaćom stabilizaciju ili čak smanjenje dugova u prvom mandatu, piše Washington Post. Ali, niko ne kaže kako bi se to trebalo dogoditi. Bivši potpredsjednik Joe Biden kaže, istina, da će se uhvatiti u koštac s tim problemom. Istovremeno on obećava hrabre investicije u zapošljavanje i općine. Miljenik burze Bloomberg kaže da će njegova vlada preuzeti finansijsko-političku odgovornost tako što će “poticati investicije” i “više oporezovati” one koji više zarađuju. Ali, preciznijih informacija o tome nema. Ni od umjerene senatorice Amy Klobuchar se ne čuje puno. Ona samo obećava da želi stabilizirati stopu zaduženja.
Konkretniji nije bio ni Pete Buttigieg kad se u jednom predizbornom govoru prošle sedmice izjasnio za smanjenje deficita državnog proračuna. Ipak, on bi kod birača mogao biti uspješan, smatra stručnjak za proračun Hoagland. S jedne strane ne plaši birače progresivnim oporezivanjem bogatih, kao Warren. Istovremeno predstavlja mladu generaciju. Kao najmlađi kandidat on pripada među one koji bi mogli na vlastitoj koži osjetiti posljedice današnjeg zaduženja. “Generacija Trumpa, Bidena i Sandersa neće morati o tome razmišljati”, kaže Hoagland.
(TBT, DW)
