Danas je opšte poznato da Google i Facebook raspolažu i koriste neograničenu arhivu podataka o nama koju proslijeđuju oglašivačima koji su u korak sa svim što radimo, čak i sa lokacijom na kojoj se nalazimo. Sada su i vlastima dostupni svi podaci sa interneta o nama. Kada je u pitanju digitalna privatnost lako se osjetimo bespomoćnim. Postavlja se pitanje, da li posjedujemo bilo kakvu moć u borbi za našu privatnost?
Mnogi savjetuju programe za pamćenje lozinki na siteovima i društvenim mrežama. Nikako ne pravite iste šifre za različite siteove, to je najgora stvar koju možete da uradite. Također, korištenje blokatora sadržaja, može biti korisno, jedan od takvih je uBlock Origin. Korisno je i čitanje najskorijih prevara koje su se desile na internetu, a ako ste korisnik Facebooka, u opcijama za podešavanje bezbjednosti (Privacy Settings page) možete ograničiti dostupnost određenih podataka mreži. Ipak, nema ni jedne toliko savršene ideje, jer svako ima svoj doživljaj “digitalne privatnosti”, prenosi New York Times.
Jamie Winterton, jedna od istraživača u oblasti cyber bezbjednosti na državnom Univerzitetu u Arizoni, došla je do zaključka da su zabrinutosti različite, neki strahuju za svoje poruke, neki se boje nadzora vlade, a neki se plaše kompanija za praćenje. Bilježeći sve ove slučajeve, napravila je listu pravila kojih se možemo pridržavati, da bi bili bezbjedni na internetu.
1.Ona kaže da je najpogubniji potez korištenje Googlea zajedno sa svim ostalim pretraživačima koji su povezani sa njim i Gmail-om. Ali šta koristiti ako ne Google? Zamjena bi bilaDuckDuckGo pretraživač, navodi Jamie. Jedan od mailova koji nije povezan sa Guglom je ProtonMail, koji garantuje najvišu bezbjednost, ali sa druge strane se naplaćuje za razliku od Gmail-a.
2. Oglašivači vrše veliki pritisak na korisnike interneta, nemoguće ih je izbjeći. Oni prate vaša interesovanja preko svakog klika koji ste napravili i nude vam baš ono što vas interesuje, uz veliki rizik da dobijete virus uz njih. Neki su se dosjetili da podaci vezani za pol diktiraju većinu reklama koje nas ometaju, dakle korisno rješenje je stavljanje suprotnog pola prilikom prijavljivanja, tako da reklame koje stižu ne ometaju, samim tim što nas ne interesuju.
3. Međutim, kada su u pitanju oglašivači, mnogo veći problem čine programi za praćenje. Bilo šta što pretražujemo može da sadrži jedan ili više ovakvih programa, a da toga nismo svjesni. Winterton preporučuje preuzimanje besplatnog plag-ina Ghostery, koji odmah eleminiše programe za praćenje.
4. Dostupnost našim podacima pružaju i javne wifi mreže. I za njih postoji rješenje, korištenje besplatnih “sniffer” programa. Oni će vas ograditi od svakog vida ulaska u vaš telefon, laptop… Ali ne mora da vas brine baš sve, podaci sa Watts Appa i Appleovog messagea automatski se šifruju prije nego što se i pošalju sa uređaja. Također i siteovi koji počinju sa https://www, imaju visok nivo zaštite i bezbjednosti.
5. Najsigurnijim telefonom proglašen je Iphone, ali ni on nije imun na baš sve što može da naškodi vašoj privatnosti, ali za sada ima najbolji bezbjednosni sistem. Apple prodaje svoje proizvode i uzima na taj način naš novac, dok Google i Facebook prave novac na račun naših informacija.
6. Još jedan od savjeta je da se nikako ne koriste prečice poput “Sign in with Facebook” ili “Sign in with Google”, to je možda samo jedan klik i olakšica, ali i dozvola različitim kompanijama da vas prate preko Facebooka.
7. Frank Abagnale, tinejdžer koji je proučavao bezbjednost na internetu i inspiracija filma “Catch me if you can” iz 2002, kaže da nema potrebe da ostavljamo Facebooku podatke o mjestu i datumu rođenja što radi 98 odsto ljudi. Nikako ne smijemo kačiti slike naših dokumenata poput lične karte ili vozačke dozvole. Na ovaj način vrlo lako može doći do zloupotrebe našeg identiteta. On dodaje da i van interneta moramo voditi računa o tome kakve informacije dajemo strancima, kao na primjer, koji magazin čitamo, čime se bavimo ili informacije vezane za našu zaradu.
Dodatne sugestije su također i da pravimo zasebne mailove za sve mreže i siteove koje koristimo. Postoje i posebne aplikacije za zaštitu bankovnih podataka tako da ne ostavljate broj svoje kartice online i spriječite svaku vrstu mogućeg upada na račun koji koristite. Postoji dosta aplikacija koje direktno povezane sa telefonom raspolažu većim brojem vaših informacija nego njihovi siteovi, pa morate biti pažljiviji kada ih instalirate na svoje uređaje zbog uslova koje zahtijevaju od nas.
(TBT, Mediji)
