Američki dužnosnici iznenada su digli uloge u dugogodišnjim napetostima između SAD-a i Irana, a sve zbog novih obavještajnih podataka koji daju za naslutiti da su američki interesi na Bliskom istoku u velikoj opasnosti.
Kako New York Times podsjeća, već četiri desetljeća postoji mogućnost od izbijanja oružanog sukoba između dviju država, od islamske revolucije i zauzimanja američke ambasade u Teheranu. Povremeno su tenzije prerasle i u otvoreni sukob. Aktualne priče da Iran predstavlja izravnu prijetnju ponovo stvaraju strahove da su dvije države na rubu sukoba.
Kako smo došli do toga?
Ranije ovog mjeseca, američki vojni vrh iznenada je poslao čitavu mornaričku grupu predvođenu nosačem aviona USS Abraham Lincoln koji je trebao doploviti u Hrvatsku. Nedugo nakon toga su evakuirali osoblje iz ambasade u Bagdadu, a sve zbog ranije spomenutih informacija o neizbježnom iranskom napadu na Bliskom istoku. Najveći problem je što je sada Donald Trump usamljen u takvim pričama.
Evropski saveznici su znatno skeptičniji nakon katastrofalnih obavještajnih pogrešaka koje su dovele do invazije na Irak 2003. godine.
Analitičari kažu da je Trumpov kabinet i njihovo nerazumijevanje Irana samo potpalilo vatru potencijalnog sukoba.
Ovo nije irački rat
Iran je površinom četiri puta veći od Iraka, a ima i više od 80 miliona stanovnika. Kad je riječ o ekonomiji, Svjetska banka ima podatke da je Iran drugo najveća ekonomija Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.
Možda i ključna je činjenica da Iran ima relativno funkcionalnu državu. Irak je bio većinski šijitska država gdje je na vlasti bila sunitska manjina, zahvaljujući Saddamu Husseinu i njegovim mahinacijama. Iran nema takav problem.
Iranska vojska nije pretjerano razvijena, ali paravojne formacije u državi i diljem Bliskog istoga, mogu stvoriti ogromne probleme dođe li do izravnog sukoba između SAD i Irana.
“Evropa se nada da će Amerika biti staložena i odmjerena u svom odgovoru na ovu krizu. Jasno je vidljivo koliko su frustrirani krizom”, rekao je za NYTimes dr Sanam Vakil, analitičar londonskog Chatham Housea.
Duga povijest
Kako je ranije spomenuto, povijest američko-iranskih tenzija nije baš. NYTimes je preskočio spomenuti i da je CIA svrgnula izabranog premijera Mohammeda Mossadegha, a na čelo države stavili šaha Rezu Pahlavija. Nesposobni vladar je pokušavao represijom preuzeti kontrolu nad državom što je rezultiralo Islamskom revolucijom i kasnijim tenzijama.
U nekoliko navrata tokom osamdesetih godina su dvije države razmjenjivale i vatru, ali krivica za najgori incident pada na američka ramena. Sredinom 1988. godine je jedan američki ratni brod srušio iranski putnički zrakoplov i ubio 290 putnika i članova posade. 66 djece bilo je na tom letu.
Kakve veze ima Irak?
Iran i Irak sve bliže i sve bolje surađuju otkako je svrgnut diktator Saddam. Nekada su bili žestoki neprijatelji, ali borba protiv Islamske države ih je stavila na istu stranu. Pogotovo uzevši u obzir da je Teheran pomagao brojnim iračkim paravojnim formacijama koje su podnosile ogromne gubitke u borbama protiv ISIL-a, pogotovo u prvim danima borbe kad je iračka vojska bila potučena gotovo do nogu.
Vlasti u Bagdadu već su spremale kovčege za bijeg kad ih je spasio proglas šijitskih vođa u Iraku. Pozvali su sve Iračane u borbu protiv najopakijeg neprijatelja, a šijiti su se masovno odazvali i spasili državu. Iračani neće zaboraviti da je general Qassem Soleimani, jedan od najviših iranskih časnika, dolazio na prvu crtu bojišnice kako bi pomogao Iračanima.
Amerikancima je najveći strah da će im Irak okrenuti leđa i potpasti pod iranski utjecaj.
(TBT, Mediji)
