U analizi pod naslovom “Šta će se dogoditi ako Egipat ili Saudijska Arabija dožive kolaps?”, autor Marco Carnelos navodi da su se dvije noćne more nadvile nad Bliskim istokom i mogle bi se pretvoriti u razarajuću stvarnost u Saudijskoj Arabiji i Egiptu zbog mješavine stranih intervencija, unutrašnjih proturječja i slijepe politike koju vode vlade ove dvije države.
Carnelos, bivši italijanski diplomata, smatra da, uprkos tome što obje zemlje imaju korist od “pravila banke Goldman Sachs”, odnosno smatraju se prevelikim da ne uspiju, ipak ne mogu isključiti rizik od unutrašnje eksplozije, što bi donijelo nesagledive posljedice, koje bi mogle destabilizirati regiju.
On u svom tekstu na portalu Middle East Eye ističe da Sjedinjene Američke Države, evropske i arapske vlade, zajedno s Izraelom, pažljivo prate situaciju u ove dvije zemlje.
Brutalna represija unutar države
Navodi da se Egipat suočava sa dva požara u svom neposrednom susjedstvu – Libiji i Gazi – i jednim na svojoj teritoriji – na poluotoku Sinaju.
Tu je onaj koji tinja ispod pepela, odnosno brutalna represija unutar države protiv Muslimanske braće i drugih opozicionih snaga.
U posljednje vrijeme je pažnja usmjerena i na Saudijsku Arabiju, zbog rata u Jemenu, borbe za vlast unutar vladajuće porodice i neodgovornih odluka saudijskih vlasti, što je posmatrače dovelo do sumnje u mogućnost da država nastavi dalje ovim pravcem.
Također, potencijalni politički i ekonomski kolaps Saudijske Arabije može generirati mnogo gore stanje od situacije koja je nastala u Libiji nakon 2011. godine.
Autor dodaje da brojni problemi s kojima se suočavaju Rijad i Kairo u velikoj mjeri proističu iz ozbiljnih grešaka koje su donosili.
Rat u Jemenu nije iranska zavjera
Ovaj bivši diplomata smatra da je prevrat iz 2013. godine u Egiptu postavio opasan presedan, iz kojeg bi Muslimanska braća mogla izvući važne i zabrinjavajuće lekcije za budućnost, prema njegovom mišljenju.
U slučaju Saudijske Arabije, Carnelos komentira da princ prijestolonasljednik Mohammed bin Salman nije imao nikakvog razloga da uvuče svoju zemlju do te mjere u sukob Jemenu, koji je u afganistanskom stilu i kojem se ne nazire kraj.
Autor smatra da rat u Jemenu nije iranska zavjera, već neočekivani dar uručen vodstvu u Teheranu.
Nespretna eskalacija Rijada u 2015. godini, kako ju je opisao, dala je drugu priliku Iranu da napravi haos na osjetljivom dijelu Arapskog poluotoka.
Kontraproduktivni ‘bunker-mentalitet’
Carnelos zaključuje svoju analizu time da se opća deeskalacija napetosti i suzdržavanje od mentaliteta nulta sume koji proganja vođe Bliskog istoka čini kao krajnje hitna stvar.
No, nažalost, izgleda da su strani i unutrašnji akteri koji djeluju u regiji skloniji opciji sukoba nego pokazivanju suzdržanosti, prema njegovim riječima.
Dodao je kako se “nada da će saudijski prijestolonasljednik i egipatski predsjednik shvatiti kako je ovaj bunker-mentalitet kontraproduktivan”.
(TBT, Agencije)
