Pred vijećem Ujedinjenih naroda za ljudska prava danas je prezentiran detaljan izvještaj na 440 stranica o zločinima koji su pripadnici myanmarske vojske radili nad Rohindžama i ostalim manjinama u zemlji u kojoj od 2016. godina vlada dobitnica Nobelove nagrade za mir Aung San Suu Kyi.
Izvještaj detaljno opisuje zvjerstva, ubistva, silovanja i mučenje nad siromašnom i marginaliziranom zajednicom koja u Myanmaru nema pravo ni na državljanstvo. Istražitelji UN-a su jednoglasno zaključili da su dokazi koje su predočili i više nego dovoljni za podizanje optužnice za genocid protiv vrhuške vojske koja je poznata pod imenom Tatmadaw. Štoviše, istražitelji su naveli da su zvjerstva koja su se dogodila u Myanmaru jedna od najgorih u novijoj historiji.
Cijeli izvještaj UN-ovog istraživačkog tima objavljen je još u augustu i sadrži detaljan opis ubistava i ostalih zločina. U njemu se opisuje silovanje žena koje su vojnici zavezali za drvo i potom se nad njima iživljavali. Spominju se i djeca koja su bježala iz vatrom zahvaćenih kućama, ali su ih vojnici tjerali da se u njih vrate. Tu su potom bilo mlaćenja palicama, gašenja cigareta po ljudskim tijelima, postavljanje mina na puteve kojima su se kretali ljudi bježeći iz sela…
„Nikad, ali baš nikad se nisam susreo sa zločinom ovakvih razmjera „, rekao je Marzuki Darusman, prvi čovjek istražiteljskog tima.
Tročlani tim je naveo da je myanmarska vojska razvila ‘otorvnu zapovjednu klimu’ pod kojom je zlostavljanje ljudi i kršenje ljudskih prava postala norma. Pozvao je UN da se pobrine da se myanmarska vojska potpuno raspusti i ponovno obnovi, a da se vojni lideri, uključujući glavnog zapovjednika Min Aung Hlainga, privedu pravdi, te da im se sudi za genocid, kršenje ljudskih prava i ratne zločine.
„ Bilo kakav angažman sadašnje myanmarske vojske i njegovog vodstva danas je potpuno neobranjiv“, stoji u izvještaju.
Istražitelji i njihovo osoblje 15 mjeseci je istraživalo myanmarsku vojsku i ostale naoružane skupine u tri različite provincije. Myanmarska vlada im je zabranila ulaz u samu zemlju, ali svakako su im pomogli intervjui s 875 svjedoka koji su uspjeli pobjeći iz zemlje.
Tim je bio oformljen šest mjeseci prije nego što su militanti iz redova Rohindži u kolovozu 2017. godine napale policijsku stanicu s noževima i malim bombama, što je na kraju bio i povod da se krene u etničko čišćenje 700.000 pripadnika muslimanske manjine. Većina tih nesretnih ljudi uspjela je pobjeći u Bangladeš.
„Taj proces traje i dalje, 1700 Rohindža svaki mjesec prelazi granicu i odlazi u Bangladeš „, stoji u izvješću.
Konzervativna je procjena istražitelja da je najmanje 10.000 Rohindža ubijeno u dva mjeseca od incidenta s policijskom stanicom u kolovozu 2017. godine. Najgori se zločin dogodio u selu Min Gyi u kojem je u kratko vrijeme ubijeno najmanje 750 ljudi.
Seksualna napastovanja i silovanja su osobite bila ‘popularna’ među krvožednim vojnicima. U izvještaju stoji da je nekoliko svjedoka vidjelo gole žene i djevojčice kako u ‘izrazito stresnom stanju’ trče kroz šume ili sela preskačući mrtva tijela. Svjedoci tvrde da su vidjeli krv između njihovih nogu.
Satelitske snimke otkrivaju da je najmanje 400 sela doslovce izbrisano s lica zemlje, kažu istražitelji.
„ Ova katastrofa je bila planirana, predvidiva i neizbježna „, stoji u izvještaju.
Dokazi koji idu u prilog toj tezi su naoružavanje i gomilanje vojnih snaga u provincije Rakhine. Vojnici su nastojali zaoštriti retoriku protiv Rohindži, a u sveopćoj antirohindža atmosferi dobro su se adaptirale i vođe civilnog društva.
Tročlani panel žestoko je kritizirao i ulogu UN-a napominjući da su visoki dužnosnici potpuno zanemarili pitanje ljudskih prava, te su se samo koncentrirali na obične razvoje i infrastrukturne ciljeve…
„ Bilo je i onih poštenih koji su u prvi plan pokušali gurnuti pitanje ljudskih prava, ali ti ljudi su u startu bili ignorirani, kritizirani i gurnuti sa strane „, stoji u izvještaju.
Na meti istražitelja bio je i Facebook.
„ Bila je to odlična platforma da se potpuno besplatno širi mržnja i dezinformacije.
Kao primjer koji ide u prilog toj tezi bio je jedan slučaj kada su aktivista za ljudska prava optužili za suradnju s međunarodnim istražiteljima i označili ga kao nacionalnog izdajicu. Komentar ispod njegove fotografije bio je jeziv:
„ Ta životinja je još uvijek tu negdje. Pronađite ju i zakoljite!
Komentar je skinut s Facebooka na nekoliko tjedana…
Bangladeš i Myanmar su postigli dogovor o povratku Rohindža iz izbjegličkih kampova, ali u izvještaju stoji da je tu u ovakvoj sadašnjoj situaciji nemoguća misija.
„ Dakle, sigurnosne službe koji su izvele nezamisliva zvjerstva nad tim ljudima trebale bi osigurati povratak tih istih ljudi kući… Repatrijacija u takvim uvjetima ne dolazi u obzir.
U Myanmaru su u potpunosti odbacili izvještaj u kojem je nekoliko puta spomenuta i premijerka Aung San Suu Kyi koja tijekom mjeseci etničkog čišćenja samo šutjela i, zapravo, nije činila ništa.
(TBT, Jutarnji.hr)
