REGIONAL
Mohammad Ebrahim Taherian Fard, ambasador
Islamske Republike Iran, u povodu dogovora s međunarodnom zajednicom o
nuklearnom programu i ukidanju sankcija govorio je za Globus o početku posve
nove faze u odnosima s Hrvatskom
Mohammad Ebrahim Taherian Fard, ambasador
Islamske Republike Iran, u povodu dogovora s međunarodnom zajednicom o
nuklearnom programu i ukidanju sankcija govorio je za Globus o početku posve
nove faze u odnosima s Hrvatskom
Politički se Iran vratio na svoje mjesto u
svijetu i to je jako važno. Vlada i predsjednik su u predizbornoj kampanji
biračima obećali da će na međunarodnoj sceni zemlju postaviti na mjesto koje
joj pripada. Dvije godine traju pregovori oko ukidanja sankcija i sada je
međunarodna zajednica podržala Iran u nastojanjima da bude njezin ravnopravan
član i da ima važnu ulogu u svijetu – govori ambasador te zemlje u Hrvatskoj
Mohammad Ebrahim Taherian Fard. Govori za Globus u svome uredu na Pantovčaku, u
ponedjeljak, nekoliko sati prije nego što se u Vijeću sigurnosti treba održati
glasanje o rezoluciji kojom će to tijelo Ujedinjenih naroda podržati sporazum o
iranskom nuklearnom programu i ukinuti sankcije protiv te zemlje.
Time se i službeno potvrđuje dogovor koji
je prošle sedmice u Beču Iran postigao sa šest svjetskih sila. Medije su
preplavile slike velikog slavlja na ulicama Teherana i drugih iranskih gradova.
Veleposlanik Taherian dočekuje nas jako
dobro raspoložen i slaže se da njegov narod doista ima razloga za slavlje jer,
zaključuje – počinje novo poglavlje.
Nisu slučajno mnogi ovaj sporazum nazvali
povijesnim jer su od decembra 2006. na snazi sankcije kojima međunarodna
zajednica rezolucijom UN-a kažnjava Iran što razvija nuklearni program. U
zamjenu za ukidanje ekonomskog embarga i diplomatske izolacije, Iran je pristao
ograničiti svoj nuklearni program.
Sporazum svakako predstavlja veliki trijumf
iranskog predsjednika Hasana Rohanija koji je na čelo države došao prije nepune
dvije godine. Veleposlanik u Zagrebu Taherian na glasu je kao predsjednikov
bliski suradnik iz čega neki iščitavaju važnost koju ta država pridaje
Hrvatskoj.
“Istina je da sam u dobrim odnosima s
predsjednikom Rohanijem i ministrom vanjskih poslova Mohammadom Javadom Zarifom
s kojim se poznajem i surađujem punih 30 godina. Na mjesto veleposlanika u
Hrvatskoj imenovala me ova vlada”, kaže Taherian. A koliko je Iranu važan
odnos s Hrvatskom, tema je koju također brzo obrazlaže.
“Hrvatska spada među države koja su i
za vrijeme sankcija s Iranom njegovale dobre odnose, što izuzetno cijenimo.
Hrvatska potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić bila
je među prvim visokorangiranim inozemnim dužnosnicima koji su posjetili Iran.
Prije nje je u Iranu s gospodarskom delegacijom bio i njezin zamjenik Joško
Klisović, a u posjet našoj zemlji je došao i ministar turizma Darko Lorencin.
Ne smijemo zaboraviti da su i za vrijeme sankcija velike hrvatske tvrtke
ulagale u Iranu. To je Hrvatskoj veliki zalog za vremena koja su pred
nama”, ističe Taherian i dodaje kako je ovih dana u Teheranu bila velika
njemačka gospodarska delegacija predvođena ministrom gospodarstva. Već idućih
tjedana će uslijediti posjeti šefova diplomacija i drugih dužnosnika iz važnih
svjetskih država. No, veleposlanik Taherian ne propušta naglasiti da su
hrvatski ministri bili prije njih.
Iran, prema njegovim riječima, cijeni
Hrvatsku i zbog njezinog sudjelovanja u UN-ovoj mirovnoj misiji u Afganistanu.
“U Afganistanu su još uvijek veoma
aktivni ekstremisti poznatiji kao ISIL ili Daesh koji predstavlja veliku
opasnost za cijeli svijet. Stoga se svi zajedno moramo boriti protiv njih.
Iranski predsjednik to je više puta istaknuo, pa i pred UN-ovom skupštinom. S
Afganistanom imamo oko tisuću kilometara dugačku granicu, otprilike kao i s
Pakistanom. Obje zemlje imaju velikih problema sa stabilnošću. U zadnja tri
desetljeća mnogo je Afganistanaca napustilo svoju zemlju, a oko tri milijuna ih
živi u Iranu i to oko milijun registriranih i još dvostruko više oni koji nisu.
Mnogi od njih bježe prema Europi jer zapadne zemlje nisu ispunile svoje
obećanje da će pridonijeti uspostavi stabilnosti u Afganistanu. Sličan se
scenarij odvija i u mnogim afričkim državama. A sada nam prijeti i ISIL koji
otvoreno podržavaju neke arapske zemlje. Dok EU to ozbiljno ne shvati, imat će
problema i u samoj Europi. I ljudi iz raznih europskih zemalja, uključujući i
balkanske, sepridružuju se ISIL-u”, kaže Taherian koji smatra da je obveza
svih država prihvatiti i izbjeglice iz ratom zahvaćenih zemalja kao što je Iran
prigrlio Afganistance iako je zbog sankcija zadnjih desetak godina imao mnogo
vlastitih problema.
“Moramo razumjeti zašto ti ljudi
dolaze u Europu. Svatko bi zasigurno radije živo u svojoj zemlji da mu je tamo
dobro. Međunarodna zajednica se s tim pitanjem mora ozbiljnije suočiti i
donositi bolje odluke jer nema te zemlje za koju ekstremisti nisu potencijalna
opasnost”, kaže Taherian čija zemlja, tvrdi, podržava svaku državu da drži
svoju sudbinu u vlastitim rukama. To, dodaje, vrijedi i za Siriju.
“Mi podržavamo sirijski narod koji je
izabrao svoju vlast. Spremni smo ubuduće još više pomoći da u Siriji dođe do
mira i stabilnosti. Poštujemo volju svakog naroda. To je demokracija, no danas
o demokraciji pričaju neke države koje donedavno nisu znale što su izbori ili
ni danas narod ne bira vlast, a ženama nije dozvoljeno da voze automobil. Neću
imenovati, ali zna se na koga mislim”, govori Taherian.
Dodaje kako je glavni savjetnik iranskog
predsjednika za privredu Akbar Torkan bio u Zagrebu upravo na dan kada je u
Beču postignut povijesni sporazum te je održao sastanke s predstavnicima
nekoliko hrvatskih tvrtki.
“Svima nam je cilj da se uspostave
bolje gospodarske veze Hrvatske i Irana. Povijesno su hrvatska brodogradilišta
za nas gradila brodove i imali smo već potpisane sporazume o isporukama koje je
nakon uvođenja sankcija tadašnja hrvatska Vlada jednostrano raskinula kao i
neke projekte u energetici. No, ostavimo to prošlosti i okrenimo se budućnosti.
Iranska država i poduzetnici spremni su uspostaviti aktivne odnose s hrvatskim
privatnim sektorom. Slično razmišlja i ponaša se i hrvatski veleposlanik u
Iranu. Želimo povezati hrvatske i iranske tvrtke. Hrvatske tvrtke znaju da su u
Iranu i te kako prepoznate još iz vremena Jugoslavije kada je razmjena dviju
zemalja bila jako velika, a danas je financijski zanemarivo mala”, govori
Taherian koji velike potencijale za konkretnu suradnju vidi upravo u
brodogradnji, energetici i turizmu.
“U Iranu se nalaze najveći svjetski
izvori plina u kojima, prema sadašnjim procjenama, ima zaliha dovoljnih
cijelome svijetu za narednih stotinu godina. Hrvatska može biti naša
distribucijska baza za plin za cijelu Europu, do koje bi u budućnosti mogao
voditi i plinovod. Imamo i naftu, a Hrvatske ima spremnike koje možemo
napuniti. Možemo surađivati u turizmu u kojem Hrvatska ima ogromno iskustvo i
iz kojeg mi možemo svašta naučiti, a svakako se može povećati i broj gostiju
koji će dolaziti iz jedne zemlje u drugu. O tome je u Teheranu razgovarao i
hrvatski ministar turizma”, naglašava Taherian, uvjeren kako u bliskoj budućnosti
postoje i potencijali za uspostavu izravne zrakoplovne linije.
U Hrvatskoj mu se svidjela tolerancija
prema ljudima iz drugih zemalja. I on se zadnjih godinu dana, otkako je stupio
na dužnost, u Hrvatskoj osjeća jako ugodno. “Hrvatska je primjer evropske države
koja ima jako dobre odnose s nacionalnim manjinama. Mnogo razgovaram s
Bošnjacima koji ovdje žive i koji hvale odnos hrvatske države prema
njima”, ističe Taherian. Na pitanje hoće li iranski predsjednik uskoro
posjetiti Hrvatsku, odgovara kako bi prema diplomatskom protokolu hrvatska
predsjednica prvo trebala otići u Iran jer je zadnji put bivši iranski
predsjednik Mohammad Khatami bio u Hrvatskoj. Otkriva kako ju je prilikom
nedavnog susreta i on osobno pozvao, a nedavno je potpredsjednik Masoud Soltanifar
boravio u Rovinju gdje se susreo s premijerom Zoranom Milanovićem i pozvao ga u
službeni posjet.
(The Bosnia Times, Globus)
