Britanija bi već iduće godine do ljeta mogla ostati bez hrane ukoliko ne nastavi uvoziti prehrambene proizvode iz EU nakon Brexita i ako ne postigne dogovor, upozorila je Nacionalna udruga poljoprivrednika.
Minette Batters, predsjednica NFU-a, pozvala je vladu da ovu sedmicu na vrh dnevnog reda političkih pregovora stavi pitanje snabdijevanja hranom, piše The Guardian.
“Sektor poljoprivrede u Velikoj Britaniji ima potencijal da bude jedan od najranjivijih sektora zbog lošeg Brexita – sporazum o slobodnoj trgovini s EU i pristup pouzdanoj i kompetentnoj radnoj snazi za gospodarske je subjekte u poljoprivredi ključan kao i budućnost cijelog sektora” rekla je Batters.
Njezina upozorenja dolaze dvije sedmice nakon što je tajnik Brexita, Dominic Raab, rekao kako će Britanija imati “odgovarajuće zalihe hrane” nakon Brexita.
Iako je Downing Street inzistirao da je uvjeren da se dogovor može postići na vrijeme, međunarodni sekretar za trgovinu, Liam Fox, upozorio je tokom vikenda da je ta mogućnost sada na “60-40”, potičući strahove NFU-a i uvoznika hrane.
Sigurnost snabdijevanja hranom u Velikoj Britaniji dugoročno je smanjena, a zemlja proizvodi 60% onoga što je potrebno na tržištu, u poređenju sa 74% prije 30 godina, navodi se u podacima Odjela za okoliš, hranu i ruralna pitanja.
U priopćenju NFU-a, Batters je izrazila zabrinutost da Britanija neće moći samostalno riješiti potrebe tržišta za hranom ukoliko se bude loše pregovaralo o Brexitu.
Istraživanja su pokazala da će 7. augusta 2019 biti nominalni dan kada će Britanija ostati bez hrane ukoliko se bude tražilo da samostalno snabdiju tržište sezonskim rastom, izvijestio je NFU.
U ovo vrijeme iduće godine
Izračun “fiktivnog datuma” do kojeg bi Britanija mogla ostati bez hrane već nekoliko godina koriste stručnjaci kao mjeru britanske prehrambene sigurnosti, a razlog je zabrinutost zbog pada domaće proizvodnje.
Temperature posljednjih nekoliko sedmica dovele su britansku proizvodnju hrane u središte pozornosti i velike zabrinutosti.
Batters je rekla da bi se posljedice postojanja sporazuma mogle ublažiti ako bi vlada odmah poduzela akciju i domaćoj proizvodnji dala punu podršku.
Promjena prehrambenih navika tokom posljednje tri decenije doprinijela je povećanom oslanjanju na uvoz s lahko kvarljivom robom kao što su paradajz, zelena salata i agrumi za koje se očekuje da će biti dostupni tokom cijele godine.
No, globalna ekonomija također je doprinijela neravnoteži u proizvodnji hrane koja se može proizvesti u Velikoj Britaniji.
Prema podacima iz Odbora za razvoj poljoprivrede i hortikulture, Velika Britanija je veliki izvoznik mesa, ali se jako oslanja na uvoz kao što je slanina iz Danske, koja izvozi 90% svoje svinjetine.
Statistika je pokazala da je nakon svježeg voća, najranjivija kategorija svježe povrće sa 57% domaće proizvodnje, zatim slanina sa 61% a zatim i krumpir kojeg se uvozi 25%.
Britanija izvozi više mlijeka i mliječnih proizvoda a uvozi gotovo tri puta više sira nego što izvozi, te gotovo dvostruko više jaja i 20 puta više svježeg povrća od vlastite proizvodnje. U velikim količinama izvozi whisky i losos.
NFU izvještava da brojke pokazuju kako je Brexit prilika da britanski proizvođači hrane uspostave ravnotežu.
“Statistike pokazuju da dugoročno Velika Britanija neće proizvoditi dovoljno hrane da bi podmirila vlastite potrebe ali postoji veliki potencijal da se to uspostavi, rekla je Batters.
“I dok prepoznajemo potrebu za uvozom hrane koja se može proizvoditi samo u različitim klimatskim uvjetima, ako maksimaliziramo hranu koju dobro proizvodimo u Velikoj Britaniji, to će osigurati cijeli niz ekonomskih, socijalnih i ekoloških pogodnosti za zemlju.”
(TBT)
