REGIONAL
Umirovljeni general HV-a osuđen zbog malverzacija s
ugostiteljskim objekitma MORH-a nepoželjan je u SAD-u
FOT: KordiĆ (MARKO PRPIĆ/PIXSELL)
Američko ministarstvo financija svake godine objavljuje
popis sankcioniranih pojedinaca i kompanija. Ured za kontrolu stranog
vlasništva (OFAC) objavljuje pojedince koji rade za račun sankcioniranih država
poput Sirije ili Sjeverne Koreje, ali objavljuju i pojedince koji su dobili
sankcije prema programima nevezanima uz specifične države. “Pojedinci,
grupe ili entiteti kao što su teroristi i krijumčari narkotika označeni su
prema programima koji nisu specifično vezani uz neku državu. Takvim osobama
blokirana je čitava imovina u SAD-u i američki državljani općenito ne smiju
poslovati s njima”, stoji u opisu OFAC-a.
Kad se gleda popis nama zanimljive balkanske regije, vidimo,
između ostaloga, Ranka Češića, osuđenog na 18 godina zatvora zbog zločina u
logoru Luka kod Brčkog. Potom je tu i Četnički ravnogorski pokret, a svoje
mjesto na listi dobio je i Ljubo Ćesić Rojs, umirovljeni general HV-a i
odnedavno osuđen za nanošenje financijske štete Republici Hrvatskoj. Osim toga,
Rojs je nedavno prisiljen ići u stečaj zbog duga od nekih osamsto tisuća kuna.
Naime, trgovački sud u Zagrebu donio je rješenje kojim se
pokreće prethodni postupak za utvrđivanje uvjeta za otvaranje stečajnog
postupka nad Markuševac gradnjom d.o.o. građevinskom tvrtkom kojoj je osnivač
upravo Rojs, te se nalaže zastupnicima te tvrtke s više od 820.000 kuna duga da
u roku od osam dana predaju popis imovine, nekretnina i pokretnina. Bilo je to
prije samo desetak dana.
Kako i zašto točno je Rojs završio u društvu Ljubiše Beare,
Gorana Hadžića, Momčila Krajišnika i ostalih “uglednika nije potpuno
jasno, ali na primjeru Rahima Ademija vidimo kako su ljudi završavali na
američkoj “crnoj listi”. Ademi je na “crnoj listi” bio
deset godina i u tom je razdoblju svim američkim fizičkim i pravnim subjektima
bilo zabranjeno poslovanje s njim. Odluku (OFAC) o njegovom uklanjanju s crne
liste potvrdio je Ademi na proslavi 20. obljetnice “Oluje” u Kninu,
objavila je tom prilikom Hina.
“Ja sam izuzetno sretan što sam skinut s te crne liste.
Inače, da je bilo pravde, ne bih nikada ni bio na toj listi”, rekao je
Ademi za HTV.
“Kad te stave s Miloševićem, bin Ladenom i najvećim
svjetskim ološem, onda to psihički uništava čovjeka, jer znam da sam
nevin”, dodao je general koji je bio optužen za zločine u Medačkom džepu
1993.
Trump bi da ga nema –
on zna sve njegove prljave tajne
Prije otprilike godinu dana je Dodik završio na istoj toj
listi zbog prijetnje Daytonskom sporazumu čije odredbe opetovano krši,
potvrdilo je u siječnju prošle godine američko veleposlanstvo u Sarajevu.
“Milorad Dodik usprotivio se Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine i prekršio
zakon, te predstavlja značajnu prijetnju u vezi sa ometanjem provedbe
Daytonskog sporazuma. Ova mjera pokazuje naše čvrsto opredjeljenje za Daytonski
sporazum, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i
kontinuiranu europsku integraciju zemlje”, stoji u izjavi dostavljenoj
medijima.
Na istom popisu nalaze se brojni osuđivani ratni zločinci
poput Darija Kordića, pravomoćno osuđenog zbog pokolja u Ahmićima, te raznih
visokih zapovjednika HVO-a.
Primjerice, Stanko Sopta, jedan od osnivača Kažnjeničke
bojne i nasljednik Mladena Naletilića Tute na čelu iste jedinice dobio je čin
generala nakon završetka rata, a ovih dana je poznat samo kao hercegovački
poduzetnik.
Tihomir Blaškić, također istaknuti časnik HVO-a, završio je
na Trumpovoj ovogodišnjoj crnoj listi.
Mario Čerkez, osuđen u Haagu zbog ratnih zločina u Bosni i
Hercegovini, također je na listi. U sudskim dokumentima stoji: “Sudsko
vijeće je zaključilo da Mario Čerkez snosi individualnu kaznenu odgovornost za
zatvaranje i protupravno zatvaranje bošnjačkih civila u kino-dvorani u Vitezu i
zgradi SDK u Vitezu do kraja travnja 1993. U kino-dvorani je bilo zatočeno oko
200-300 muškaraca svih dobi, koji su bili uhićeni. Mnogi su bili podvrgnuti
okrutnim postupcima, prisiljeni da kopaju rovove, te korišteni kao taoci i/ili
ljudski štit. Neki od onih koji su bili prisiljeni kopati rovove nisu se
vratili. Zatočenici iz zgrade SDK odvođeni su na kopanje rovova. Neki su morali
kopati rovove po pet dana blizu bojišnice, gdje je bilo vrlo opasno. Kao
zapovjednik brigade, Čerkez je bio odgovoran za postupanje sa
zatvorenicima”.
(TBT, Express.hr)
