GLOBAL
Tunis poziva na razum i rješavanje krize putem dijaloga
između bratskih zemalja
FOTO: (Al Jazeera)
Nastavljaju se pritisci na Tunis da prekine odnose sa
Katarom, kao što su to učinile Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i
Bahrein. Međutim, Tunis nije podlegao ovim nastojanjima, čvrsto se zalažući za
nezavisnost svog političkog odlučivanja i boreći se protiv toga da postane
pijun propagande i pokušaja nagovora.
Kriza u Zaljevu i medijski rat dosegle su vrhunac u Tunisu,
a političko manipuliranje ovim dešavanjima postalo je omiljena igra velikog
broja političkih snaga.
Na samom početku, u javnost su neprestano curile informacije
o pritisku koji se vrši na Tunis kako bi prekinuo odnose sa Katarom. No, Tunis
je ostao pri svojim diplomatskim konstantama te se odbija povinovati zahtjevima
za bojkot Katara, pozivajući na razum i rješavanje krize putem dijaloga između
bratskih zemalja.
Pozivi na dijalog
Tuniski ministar vanjskih poslova Khamis Al-Ghinawa potvrdio
je nakon sastanka s predsjednikom države Bejijem Caidom Essebsijem da se
predsjednik čvrsto zalaže za dijalog među državama Zaljeva u cilju
prevazilaženja krize i pronalaska rješenja za probleme kako bi se očuvao suverenitet
i sigurnost zemalja Zaljeva, te arapska nacionalna sigurnost.
Budući da politička i diplomatska blokada nije bila od
koristi, počinje se prekopavati po starim problemima koji se aktualiziraju i
izvlače iz svog političkog i humanitarnog konteksta.
Ovog puta je izvor informacija libijska strana lojalna
državama koje bojkotiraju Katar. Tako je Ahmed al-Musmari, glasnogovornik
Oružanih snaga libijskog generala Haftara izjavio da je pukovnik katarske
obavještajne službe u Tunisu prebacivao novčana sredstva sa svog računa u
Tunisu preko banke u pokrajini Tataouine (južni Tunis) i tim novcem podržavao
terorističke grupe u Libiji, kako ih je nazvao.
Glasnogovornik državnog tužioca u Tunisu Sufian al-Sulaiti
kaže kako je trenutno inicirana tema o umiješanosti Katarana i Tunižana u
sumnjive novčane transakcije pod istragom vlasti u Tunisu još od 2014. godine.
Prema njegovim riječima, preliminarne istrage pokazuju da se u načelu radi o
sredstvima koja su izdvajana za finansiranje izbjegličkog kampa Choucha u
pokrajini Tataouine.
Dodaje da je pomenuti građanin s katarskim državljanstvom
došao u Tunis 2011. godine, kada je izbila kriza s libijskim izbjeglicama koje
su bježale u Tunis. Razlog njegovog dolaska u ovu državu bio je osnivanje kampa
za potrebe izbjeglica u pokrajini Tataouine pod katarskim pokroviteljstvom. To
je iziskivalo otvaranje bankovnog računa na njegovo ime u lokalnoj valuti kako
bi mogao prebacivati novac u sve bankovne poslovnice u Tunisu.
U zvaničnom saopćenju se, također, kaže da je katarsko
Ministarstvo odbrane donator katarsko-tuniskog kampa za libijske izbjeglice, te
da su sva novčana sredstva službenim putem prebacivana na taj bankovni račun
putem bankovnog sistema u Tunisu.
Zbog učestalih nastojanja promotora da utiču na sredstva
informiranja i pridobiju pojedine na svoju stranu, nisu ostale mirne ni
društvene mreže. Uslijedile su sarkastične reakcije na promoviranje ovakvih
tema. Korisnici ovih mreža se tako pitaju kako je finansijer terorizma mogao
otvoriti bankovni račun i prebacivati svoj novac preko centralne banke.
Konstantna kampanja
Medijska kampanja protiv Katara i Al Jazeere nije započela s
trenutnom krizom, budući da traje još od revolucije u Tunisu u januaru 2011.
godine.
No, i pored toga, ova medijska kampanja nije uspjela
promijeniti zvanične stavove Tunisa u kojima se konstantno hvali i ističe uloga
Katara u podršci demokratskom iskustvu u Tunisu još od izbijanja revolucije u
mjesecu decembru 2010. godine, te stvarnog zalaganja ove države u tome.
Vanjska politika Tunisa drži se principa neutralnosti prema
zaljevskoj diplomatskoj krizi i u ovom sporu se ne želi svrstati ni na jednu
stranu.
Ovakvog usmjerenja se drže i najistaknutije stranke
vladajuće koalicije. Lider stranke Nida Tounes Khaled Chouket smatra da je stav
države mudar jer se njime čuvaju bratski odnosi sa zemljama Zaljeva i štite
interesi arapskog naroda od podjele koja im prijeti, ali i čuvaju viši interesi
Tunisa.
Dodaje da to nije ništa neobično za državu Tunis koja odbija
svrstavanje u bilo kakve redove, s obzirom na to da se “vanjska politika
ove države zasniva na udaljavanju od političkih osa”.
Uprkos pokušajima mobiliziranja i drugih država da stanu na
stranu protiv Katara, Chouket smatra da Tunis neće popustiti pod pritiscima
koji utječu na nezavisnost njegovih odluka.
Prema medijskim izvještajima, Saudijska Arabija u
posljednjih nekoliko dana vrši pritisak na Vladu Tunisa kako bi prekinula ili
umanjila svoje diplomatske odnose sa Katarom.
Važno je napomenuti da je Katar pomogao ekonomiji Tunisa
nakon revolucije u kontekstu finansijskih problema sa kojima se suočavala ova
država.
Na međunarodnoj investicijskoj konferenciji “Tunis
2020”, koja je održana krajem prošle godine, Tunis je dobio finansijsku
pomoć Katara u vrijednosti 1,25 milijardi dolara, kako bi se pružila podrška
ekonomiji ove zemlje i ojačao njen razvojni proces.
Osim ulaganja u telekomunikacije, turizam i druge sektore,
Doha je 2013. osnovala Katarski fond prijateljstva u Tunisu za podršku malim i
srednjim preduzećima. Ovaj fond je finansirao stotine projekata za mlade.
(TBT, Al Jazeera)
