ANALITIKA
U tekstu pod naslovom “Rusija drma osinje gnijezdo”,
Stratfor prognozira tri ključna elementa ruskog uticaja koji će obilježiti naredni
period
FOTO: Putin (public)
Američka privatna obavještajna agencija Stratfor, koja se
bavi geopolitičkim i strateškim analizama i predviđanjima, objavila je
najnoviju prognozu za Balkan i razmjere ruskog uticaja na njemu.
U tekstu pod naslovom “Rusija drma osinje gnijezdo”,
Stratfor prognozira tri ključna elementa koja će obilježiti naredni period.
Agencija navodi kako će Moskva nastaviti da
“eksploatiše podjele” na Balkanu koji “tradicionalno predstavlja
pozornicu za nadmetanje mnogih svjetskih sila”. Dalje, ruski uticaj će
nastaviti da se širi najturbuletnijim područjima Balkana, uključujući Srbiju, sjever
Kosova, Crnu Goru i Makedoniju. Na kraju, Stratfor predviđa da će podsticanjem
tenzija u regionu, Kremlj izazvati niz kriznih situacija koje Zapad neće moći
da obuzda.
Balkansko poluostrvo sa svim svojim etničkim, religioznim i
političkim pokretima, kroz historiju predstavljala je igralište za nadmetanje svjetskih
sila. Rusija je počela da se otima sa Austrougarskom i Otomanskim carstvom za
uticaj na balkanu još od 19. vijeka. Tokom Hladnog rata, Jugoslavija je postala
ring za borbu između Sovjetskog saveza i Zapada uprkos njenom neutralnom
statusu tokom Drugog svjetskog rata. Dok se Zapad udvarao nudeći ekonomsku
pomoć, Sovjeti su igrali sa vladajućom komunističkom partijom, pa su dvije
strane završile u ćorsokaku osamdesetih godina.
Kada se zemlja raspala 1991. godine, klima se promijenila.
Raspad Sovjetskog saveza ostavio je Moskvu u poziciji u kojoj nije mogla da
vidi jugoslovenske države na putu njihove tranziciju do suverenosti, a to je
prepušteno Evropskoj uniji. Od tada, Zapad dominira nad ekonomijom balkanskih
zemalja i njihovim odnosima.
Ipak, Moskva je zadržala svoj uticaj na Balkanu i ponovo se
fokusirala na ovo područje. Stabilnost na Balkanu jedna je od gorućih tema
sastanaka Vladimira Putina i bezbjednosnog savjeta Kremlja u tolikoj mjeri da
je šef savjeta rekao da je to jedan od prioriteta Moskve. Incidenti ruskog miješanja
na Balkanu postavljaju pitanje da li se Moskva na ovaj način obračunava sa
Zapadom. Rastuće tenzije u Srbiji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini nude ruskoj
vladi povoljnu priliku za uticaj i zbunjivanje Zapada, piše Stratfor.
Zveckanje oružjem u Srbiji
Srbija je svojim kulturnim i religijskim vezama spojena sa
Rusijom i održava jaku vezu sa Moskvom u isto vrijeme trudeći se da osigura
članstvo u Evropskoj uniji. Tokom posljednje dvije godine, uticaj Rusije u
Srbiji očigledno raste. Dvije najveće ruske novinske mreže Sputnik i Russia
Today ponudile su svoj program, internet vijesti i radijski signal za
emitovanje u Srbiji. Isti slučaj je, navodi Stratfor, i sa časopisom
“Nedeljnik” koji, sadrži antizapadnjačku retoriku kroz reference na
NATO bombardovanje 1999. godine i rusku podršku tokom rata. Izgleda da to pali
pošto prema istraživanju nedjeljnika “Vreme” 68 odsto Srba više
preferira odnose sa Rusijom nego sa Evropskom unijom.
Također, vojne veze između dvije zemlje jačaju. Srpska vlada
dobit će na poklon od Moskve 6 borbenih aviona Mikojan Mig-29 i desetine
tenkova i borbenih vozila u narednom periodu. Povod je, pored predstojećih
izbora, tenzija sa Kosovom nastala nakon vozana liniji Beograd – Kosovska
Mitrovica. Hašim Tači je tada optužio Srbiju da primjenjuje “krimski
model” u namjeri da preuzme sjeverni dio teritorije. Ivica Dačić, ministar
spoljnih poslova, telefonirao je Rusiji i zatražio pomoć u strahu od mogućeg
sukoba.
Kako se stvara kriza
Sada kada Kosovo koketira sa idejom da svoje lako oružane bezbjednosne
snage pretvori u pravu vojsku, SAD i NATO zaprijetili su da će povući svoju podršku
u zaštiti Kosova ako do toga dođe. Vlasti u Prištini strahuju da usljed
unutrašnjih podjela u Evropskoj uniji i nove administracije u Washingtonu,
Zapad neće imati vremena da održi devetogodišnji suverenitet države. Ukoliko
tenzije nastave da rastu između Srbije i Kosova, Rusija će ih možda iskoristiti
da sprovede potpunu krizu na terenu.
Moskva je trenutno pod optužbom da je to pokušala i u Crnoj
Gori koja ju je optužila da kuje zavjeru za ubistvo premijera Mila Đukanovića.
Rusija je odbacila ove optužbe i optužila crnogorsku vladu da je kleveta lažnim
navodima.
Referendum o ruskom uticaju
Referendum o nezavisnosti Republike Srpske, koji predsjednik
Milorad Dodik namjerava da sazove sljedeće godine može da poveća šanse Moskve
da zaleluja situaciju. Sam Dodik koji je predložio referendum u predizbornoj
kampanji 2014. godine, ne taji svoju povezanost sa Kremljom. On je čak dvije
nedjelje pred izbore otputovao u Moskvu da se sastane sa Putinom, a na sam dan
izbora vrijeme je proveo sa ruskim ultranacionalistom Konstantinom Malofejevim
u hotelu nakon glasanja.
Širenje dezinformacija
I Makedonija je na udaru ruske kampanje dezinformsianja.
Ruski ministar spoljnih poslova optužio je Evropsku uniju i SAD da podržavaju
separatističke pokrete albanske manjine koje čine 25 odsto makedonskog
stanovništva. Prethodnih nekoliko nedjelja, makedonski Albanci demonstriraju
tražeći svoju državu, a Moskva tvrdi da Zapad podržava te interese u cilju
stvaranja takozvane “velike Albanije”. Skorašnje ankete pokazuju da
bi se Makedonija u budućnosti prije okrenula Rusiji za pomoć nego Zapadu zato
što su sumnjaju u njihovu predanost.
Nisu sve zemlje u regionu prihvatile ruski uticaj. Hrvatska,
koja je članica Evropske unije i NATO, aktivno se borila da spriječi Ruse ili
uplive ruskih medija u svoju zemlju. Isti je slučaj i sa Albanijom koja je
također u NATO. Ruska vlada, čini se, ne gaji iluzije da će pridobiti balkanske
zemlje na svoju stranu, ali ona region vidi kao košnicu koju može da uzdrma
tako da stvori krizu koju EU i NATO ne mogu da obuzdaju.
(TBT, Stratfor, Newsweek.rs)
