Ruska invazija na Ukrajinu promijenila je njemačko razmišljanje o sigurnosti. Berlin od tada pokušava podržati Ukrajinu i istovremeno ojačati vlastitu obrambenu sposobnost. „Rat u Ukrajini pokaza je da NATO ima nedovoljne proizvodne kapacitete. Od početka rata europske zemlje nastoje povećati svoju proizvodnju”, kaže turski vojni analitičar Çağlar Kurç,piše D.W.
Da bi zadovoljila te potrebe, Njemačka traži partnere – i pronašla je jednog; Tursku, kandidata za članstvo u EU i saveznika NATO-a. Obrana je bila ključna tema kada se krajem listopada Friedrich Merz sastao s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom. Erdoğan je rekao da će Turska nastaviti blisku saradnju s Njemačkom.
Nekoliko sedmica ranije, ministar vanjskih poslova Johann Wadephul izjavio je u Ankari: „Radujemo se ako naše dvije vojne industrije budu surađivale”, dodavši: „Gotovo da se može pitati – s kim drugim?”
„Zemlja postaje manja”
U složenim geopolitičkim vremenima krug oko Njemačke postaje manji, kaže visoki službenik iz Saveznog ureda za nabavu Bundesvera u Koblenzu, koji je htio ostati anoniman, „Svima nam je jasno da NATO mora zauzeti sasvim drugačiji kontekst u geopolitičkom prostoru. S obzirom na to kako se razvijaju naši sjevernoatlantski odnosi, situacija u Ukrajini, ali i odnos prema Kini – zemlja odjednom postaje relativno mala”, rekao je u razgovoru za DW.
Usprkos svim kritičnim aspektima, Njemačka u Turskoj vidi „barem jednog snažnog NATO partnera koji nije loše pozicioniran”. Može se međusobno profitirati i učiti jedni od drugih, dodaje on.
Vojna industrija „nova rastuća grana Turske”
U 2022. su se po prvi puta četiri turske firme – Baykar, Aselsan, TAI i Roketsan – pojavile na SIPRI listi 100 najvećih svjetskih vojnih firmi. Turska vojna industrija hvaljena je i u Njemačkoj: „Nova rastuća grana Turske”, pišu njemački mediji.
Turska može osim suradnika biti i tržište za njemačku i europsku vojnu industriju, kaže Benedikt Meng, njemački stručnjak za obranu s višegodišnjim iskustvom u vojnoj industriji: „Budući da je Turska jedan od najvećih NATO partnera i ključni akter na Bliskom istoku i u Kavkazu, produbljeni odbrambeni i industrijski odnosi u okviru zajedničkih sigurnosnim interesa su svakako korisni.”
Konkretna saradnja već postoji – Turska firma Repkon će od 2027. godine proizvoditi 155-milimetarsko artiljerijsko streljivo u Njemačkoj. To je standardna municija za NATO haubice koje se koriste i u Ukrajini. Turski mediji govore o „transferu tehnologije”, što Kurç smatra pretjeranim, ali ističe simbolički značaj: „Proizvodni kapaciteti Turske, spremnost na suradnju i kvalitetu njenih firmi su važan resurs za razvoj europske obrane. U ovim okolnostima bilo bi pogrešno da EU isključi Tursku”. Njemačka počinje prepoznavati vrijednost Turske za europsku sigurnost.
Nakon godina političkih tenzija – poput upotrebe njemačkih tenkova u sjevernoj Siriji – odnosi se mijenjaju. Njemačka je 2017. premjestila svoje Tornado avione i jedan avion za dopunu goriva iz baze Incirlik u Jordan. Danas se Turska ponovno vidi kao partner, dok kritike zbog kršenja ljudskih prava bivaju tiše. „Naravno da Turska mora pokrenuti demokratski proces, ali iskreno – što na kraju ostaje? SAD mora isto, pa nećemo reći SAD-u: „Nećemo više kupovati tvoje oružje jer deportiraš ljude””, kaže službenik Bundesvera.
Turske bespilotne letjelice za Evropu?
Turska se međunarodno etablirala zahvaljujući moćnim i povoljnim dronovima. Igrali su ključnu ulogu u ratu u Nagorno-Karabakhu i koriste se u Ukrajini, Poljska i Rumunjska ih već posjeduju. U lipnju su talijanski Leonardo i turski Baykar osnovali zajedničku kompaniju.
Njemačka „definitivno treba pogledati turske dronove”, kaže službenik. „Turska je tu prilično napredovala. U smislu tržišne analize i mogućnosti saradnje, Turska je igrač s kojim bi se hitno trebalo razgovarati”.
„U sektoru dronova i drugih letećih platformi, Turska je razvila značajno znanje koje može biti dio zajedničkih projekata”, potvrđuje stručnjak za obranu Meng. U TB2 dronovima već se koristi njemačka tehnologija poput senzora.
Kurç ističe: “Rastući proizvodni kapaciteti Turske jačaju i NATO. Primjer su naoružani dronovi – dok Evropa još razvija Eurodrone, Turska već ima dva slična sustava. Ako Europa iskoristi te kapacitete, ojačat će svoju obranu”.
Turska bi uskoro mogla braniti Evropu. Evropska komisija je u listopadu potvrdila da je primila zahtjev Turske za sudjelovanje u programu „Security Action for Europe” (SAFE) i da ga razmatra. Turska ima drugu najveću vojsku u NATO-u, odmah iza SAD-a.
(TBT)
