KOLUMNA
Bijela kuća mora shvatiti da je moskovska regionalna
politika smišljena da zamijeni proameričke vlade i potkopa interese SAD-a
Piše: Janusz Bugajski, thebosniatimes.ba
Zemlje Srednje i Istočne Evrope (CEE) nervozno motre
vanjskopolitičke poteze predsjednika Donalda Trumpa. A politika čekanja odluka
Washingtona neće biti dostatna da se učvrsti položaj glavnih gradova CEE-a u
strateškim računicama nove Bijele kuće. Te zemlje ne smiju dopustiti da budu
pasivni promatrači, nego se moraju profilirati kao aktivni pridonositelji
interesima saveznika i Amerikanaca. Tokom predsjedničke kampanje kandidat Trump
je doveo u pitanje NATO, financijske obveze saveznika za zajedničku obranu i evropsku
ovisnost o SAD-u. Kao odgovor, male i srednje velike zemlje, koje čine pola Evrope,
moraju se redefinirati ili suočiti s opasnošću da budu ostavljene po strani kad
je riječ o ambicijama velikih sila. Također moraju nanovo utvrditi svoju važnost
za Ameriku.
Povijesno, strateški i ekonomski velik komad teritorija
između Baltika, Jadrana i Crnog mora vitalan je za europsku sigurnost. Dva
svjetska rata izbila su u ovoj regiji, uvlačeći Ameriku u razarajuće sukobe.
Više je krvi proliveno u CEE-u u 20. stoljeću, nego u bilo kojoj drugoj regiji
u povijesti. Milioni Amerikanaca potiču iz Srednje i Istočne Evrope i zabrinuti
su za budućnost zemalja svog podrijetla. Od pada komunizma i rušenja sovjetskog
bloka svaka je vlada pomogla obrani američkih sigurnosnih interesa i
nacionalnih vrijednosti. To je bilo vidljivo u njihovoj vojnoj participaciji
pod američkim vodstvom u operacijama u Iraku i Afganistanu u kojima su mnoge
zapadnoeuropske zemlje odbile sudjelovati. Za razliku od Rusije, svaka zemlja
CEE-a pouzdan je saveznik i partner i nije konkurent SAD-u za teritorij,
utjecaj ili resurse. Uzevši u obzir Trumpov stav “Prvo Amerika”,
glavni gradovi CEE-a moraju demonstrirati da je njihova sigurnost vitalna za
američke interese i u tom nastojanju mogu ostvariti minimalne i maksimalne
ciljeve. Na minimalnoj razini ključni je prioritet osigurati nastavak američke
politike prema regiji. To podrazumijeva da ne dođe do promjena jačanja
prisutnosti NATO-a kao odgovor na ruski revizionizam i postupno raspoređivanje
američkih snaga na prvim linijama u Poljskoj i baltičkim zemljama. Na
maksimalnoj razini lideri CEE-a trebali bi nastojati uvjeriti Washington da
prihvati oštriji diplomatski stav prema ruskoj subverziji regije “mekom
silom”. Bijela kuća mora shvatiti da je moskovska regionalna politika
smišljena da zamijeni proameričke vlade i potkopa interese SAD-a. Dužnosnici
CEE-a moraju objasniti zašto će režim oštrijih sankcija i pokazivanje mišića
vjerojatnije obuzdati ambicije Moskve nego slabljenje pritiska. Konačni je cilj
CEE-a onemogućiti bilo kakav veliki dogovor između Washingtona i Moskve preko
njihovih leđa, čime bi se potkopala njihova sigurnost i usporio njihov razvoj.
To će zahtijevati jače djelovanje svake vlade kako bi i riječju i djelom
pokazala da regija ostaje važna Sjedinjenim Državama.
Trump je na prvo mjesto stavio nacionalnu neovisnost svake
države i hvalio Brexit. Ovaj se princip može primijeniti na zemlje CEE-a; ne,
jasno, u smislu napuštanja EU, nego u osiguravanju njihove otpornosti na ruske
provokacije, subverzije i intervencije. Washington treba biti osjetljiv na
strahove i aspiracije svake nacije kako bi izbjegao spiralu regionalnog
konflikta ili drugog mogućeg rata.
Na ekonomskom planu evropski je Istok veće i razvijenije
tržište nego Rusija i ukupno ima oko 170 milijuna potrošača. Trump je naglasio
važnost poslovnih veza u razvijanju bilateralnih odnosa i CEE ima priliku
demonstrirati svoju privlačnost za nove američke investicije. Kad je riječ o
sigurnosti, svaka zemlja CEE-a mora iskazati trostranu predanost NATO-u i
bilateralnim vezama sa SAD-om. Prvo, obavezno odvojiti najmanje dva posto BDP-a
za obranu kako je utvrđeno sporazumima NATO-a. Trenutačno samo Poljska i
Estonija zadovoljavaju te standarde, iako su druge zemlje, uključujući
Rumunjsku, Latviju i Litvu, obećale da će povećati svoju potrošnju sljedećih
godina. Proces mora biti ubrzan kako se regiju ne bi doživjelo samo kao
korisnika sigurnosti. Drugo, treba se snažnije usredotočiti na izgradnju
domaćeg sustava odvraćanja vanjske agresije tako da regija CEE-a ne bude
tumačena kao slabić koji čeka pomoć izvana. To uključuje razvoj učinkovite
teritorijalne obrambene sile, vojnu modernizaciju i ciljanu obrambenu potrošnju
koja služi zajedničkim savezničkim interesima. I treće, ojačana regionalna
sigurnosna suradnja je esencijalna kad treba uspostaviti zajednička sredstva
odvraćanja kako bi se suprotstavili vanjskim agresorima. To može uključivati
vojne jedinice, obavještajnu razmjenu, zajedničku protuzračnu obranu i mnogo
drugih inicijativa. Regionalna obrana ohrabrit će veću predanost SAD-a boljoj
zaštiti granica te zračnog i morskog prostora zemalja Istočnog boka.
Nestabilna Evropa, koja je iznutra razmrvljena i čije su
granice pod pritiskom ratoborne Rusije, mogla bi predstavljati veliku
vanjskopolitičku katastrofu za Ameriku, poništavajući napredak koji su učinili
svi predsjednici od Ronalda Reagana. U najgorem scenariju, to bi moglo uvući
Ameriku u novi skup rat kako bi obranila svoje saveznike. Regija CEE-a ključna
je poveznica američkih i evropskih interesa i naglašava da zajednički mir
djeluje kroz kolektivnu snagu.
(TBT, WASHINGTON MAIL)
