TEME
Takozvani “indeks bijede”, prvobitno je stvorio
ekonomista Art Okun, kako bi američkom predsjedniku Lindonu Džonsonu predstavio
izvještaj o ekonomije. Danas, ovaj indeks se primjenjuje globalno, kako bi
odredio stepen nezadovoljstva u svijetu
FOTO: (Reuters)
Prvi Indeks bijede predstavljao je obično sabiranje
inflacije i stope nezaposlenosti. Bio je mijenjan u nekoliko navrata, sve dok
se nije razvio do današnje forme koja uzima u obzir brojne faktore kao što su
nezaposlenost, inflacija kamatne stope banaka, procenat promjene bruto
društvenog proizvoda (GDP) po stanovniku i slično.
Evo kako izgleda indeks bijede za proteklu 2016. i šta nam
on govori o ovoj 2017.
Venecuela je 2016. zadržala neslavno prvo mjesto najbijednijih
zemalja. Neuspjesi socijalstičke vlade i korupcija prisutna u državnom naftnom
sektoru, isplivali su tokom protekle godine punim intenzitetom, a Venecuela je
postala 57. primjer hiperinflacije u modernoj ekonomskoj historiji.
Na listi najbjednijih drugo mjesto drži Argentina. Poslije
godina vladavine socijaliste Nestora Karlosa Kiršnera, Argentina je odustala od
ideja koje su uništile ekonomiju, ali mnogo problema opstaje u samoj osnovi argentinskog
finansijskog sistema.
Na trećem mjestu nalazi se Brazil koji, kako se navodi,
predstavlja “leglo korupcije i nesposobnosti”, na šta ukazuje i
nedavni opoziv predsjednice Dilme Rusef.
Slična je situacija i sa Južnoafričkom Republikom koja se
nalazi na poziciji broj četiri. Prema izvještaju, korupcija u ovoj zemlji seže
do samog vrha države, a predsjednik Jakob Zuma preživio je nedavni opoziv samim
čudom, pošto je Ustavni sud te zemlje jednoglasno presudio da se Zuma nije
držao Ustava.
Egipat je rangiran kao peta najbjednija zemlja i jedna je od
zemalja koje su drastičnom brzinom potonule, pošto je očekivanu demokratizaciju
nakon Arapskog proljeća zamijenilo sve jače crno tržište, vojna autokratija i
bezbjednosna nestabilnbost. Prema nekim procjenama, Egipat je u još težem
položaju nego što to indeks pokazuje. U odnosu procjene inflacije koja je u izvještaju
oko 17 odsto, prema podacima Džon Hopkins Kejto Instituta, ona iznosi čak 150
odsto.
Na šestom mjestu nalazi se Ukrajina. Ova istočnoevropska
zemlja i dalje osjeća posljedice građanskog rata koji je počeo prije tri godine.
Imajući u vidu i endemsku korupciju, kao i sve zategnutiju političku situaciju,
rijetko ko je iznenađen nezadovoljstvom Ukrajinaca.
Azerbejdžan, koji se našao na sedmom mjestu, zaražen je
korupcijom, prevarama, nesposobnošću i devalvacijom valute koji je od 2015.
godine izgubila 57 odsto vrijednosti u odnosu na dolar. Slabljenje nacionalne
valute na tržištima novca otežava biznis i drastično usporava privredu.
Turska, sa “despotskim islamistom” Redžepom
Tajipom Erdoganom na čelu, koji je sve svoje snage posvetio borbi za opstanak
na vlasti umjesto upravljanju državom, našla se na osmom mjestu, usljed
devalvacije valute, katastrofalne bezbjednosne situacije i zastrašivanja
naroda. Turska lira izgubila je 24 odsto svoje vrijednosti u odnosu na dolar u
prošloj godini, a ekonomija je u procesu spontane dolarizacije.
FOTO: (AP)
Na devetom mjestu ove listi našao se Iran, prije svega zbog
korupcije, i nesposobnosti teokratsko-autokratske vlasti koja je, uprkos
ukidanju međunarodnih sankcija, veoma spora u ekonomskim reformama.
Na posljednjem mjestu deset najbjednijih, nalazi se
Kolumbija, čija je vlada bila toliko preokupirana pregovorima sa pobunjenicima
iz Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC), da je ekonomija praktično u
zastoju, zbog velikog skoka kamatnih stopa.
Na pozitivnoj strani Indeksa, Japan ima najbolji rezultat,
dok ga u stopu prati Kina sa nevjerovatnim rastom BDP od oko šest odsto.
(TBT, National Interest)