NAUKA
Život na našoj plavoj planeti izgleda sigurno sve dok ne
shvatimo šta stvarno vreba iz svemira, spremno da nas uništi u jednom trenu
FOTO: Ilustracija (Shutterstock)
Kada se zapitate koja je najveća prijetnja opstanku ljudi na
planeti vjerovatno pomislite na nuklearni rat, globalno zagrijavanje ili neku
vrstu pandemije.
Pretpostavimo da možemo prevazići sve te izazove… Da li
smo stvarno sigurni?
Predstavljamo vam kosmičke katastrofe koje su samo djelić sa
spiska potencijalnih opasnosti koje bi opstanak čovječanstva ozbiljno dovele u
pitanje.
Zračenje
Naše Sunce nije baš među najmiroljubivijim zvijezdama.
Stvara jaka magnetna polja koja proizvode impresivne Sunčeve pjege, nekada i
višestruko veće od Zemlje. Također, izbacuje mlaz sastavljen od čestica i
radijacije – takozvane solarne vjetrove.
Ovi vjetrovi uzrokuju divnu polarnu svjetlost, ali kada su
jači nego što to Zemljin omotač može podnijeti, oni ometaju radio komunikacije
i dovode do nestanaka struje.
Najjača solarna oluja koja je zabilježena na Zemlji dogodila
se 1859. godine, a nazvana je “Slučaj Karington”, međutim, kako smo
tek posljednjih decenija postali apsolutno zavisni od elektronske opreme,
počeli smo shvatati i potencijalne
posljedice ovog fenomena.
Iako čak ni izuzetno jaka Solarna oluja ne bi izbrisla
čovječanstvo, ona bi predstavljala veliki izazov jer ne bi bilo struje,
grijanja, klima uređaja, GPS , interneta, pa na kraju ni hrane i lijekova.
Asteroid
Svi su svjesni kakvu opasnost predstavlja udar asteroida,
kako su posljednja istraživanja skrenula pažnju na veliku grupu ovih nebeskih
tijela u našem solarnom sistemu, naučnici širom svijeta razmišljaju o tome kako
adekvatno odgovoriti na ovu prijetnju.
Mi smo, međutim, tek na početku razvoja sistema koji bi nas
zaštitili od manjih asteroida, a protiv većih smo, nažalost, sasvim bespomoćni.
Iako ne bi potpuno uništili Zemlju, oni bi izbrisali čovječanstvo uzrokujući
ogromne cunamije, požare i ostale prirodne katastrofe.
Rast sunca
Sa sigurnošću znamo da naše Sunce neće postojati za 7,7
milijardi godina. U tom trenutku ono će izbaciti svoju atmosferu kako bi
postala planetarna maglina, a na kraju će ostati samo “bijeli
patuljak”.
Čovječanstvo ipak ne bi osjetilo te posljednje stadijume
Sunca. Kako ono stari, tako postaje sve veće. Onog trenutka kada postane
ogromna zvijezda, moći će progutati
Merkur i Veneru. Zemlja bi mogla bit
sigurna u tom trenutku, ali će jaki solarni vjetrovi vjerovatno usporiti
njeno kretanje. Za oko osam milijardi godina, naša planeta će, kao rezultat
ovih procesa, upasti u spoljne slojeve ogromne umiruće zvijezde.
Gama zraci
Izuzetno jake eksplozije energije koji se nazivaju prasci
gama zraka, moguće su u sistemima u
kojima se dvije planete okreću oko iste ose i u slučajevima kada zvijezde
eksplodiraju (supernova).
Ti izlivi energije su veoma moćni jer energiju sabijaju u
uzak zrak. Radijacija koja se tom prilikom otpušta, mogla bi da uništi ozonski
omotač, ostavljajući živi svijet na udaru UV radijacije.
FOTO: Ilustracija (Profimedia)
Eksplozija zvijezda
Eksplozije zvijezda (supernove) se događaju kada jedna
zvijezda istroši svoje mogućnosti fuzije i javlja se jednom ili dva puta svakih
100 godina u okviru galaksije Mliječni put.
Možemo li očekivati uskoro neku supernovu? Zvijezda
Betelgez, crveni džin na kraju svog života, nalazi se u sazvježđu Orion, koje
je udaljeno “samo” 460 – 650 miliona svjetlosnih godina. Mogla bi
postati supernova sada ili u narednih milion svjetlosnih godina. Srećom,
astronomi procjenjuju da bi se supernova morala dogoditi na 50 svjetlosnih
godina od nas da bi radijacija oštetila naš ozonski omotač.
FOTO: Supernova (Youtube)
Pomjeranje zvijezda
U međuvremenu, zalutala zvijezda kreće se ka Mliječnom putu
i mogla bi doći toliko blizu našeg Sunca da njena gravitacija može pomjeriti
kameniti Ortov oblak na ivici našeg solarnog sistema, koji je izvor kometa u
našem sistemu. To bi povećalo šanse da se pojavi velika kometa koja bi udarila
u Zemlju.
Život ide dalje
Čovječanstvo na zemlji će sigurno nestati. Ali to nije nešto
što bi nas trebalo plašiti. To je nešto što ne možemo promijeniti, isto kao što
i naši životi imaju svoj početak i kraj. To nas definira i tjera da shvatimo da
je sve što možemo iskoristiti vrijeme na Zemlji koje imamo. Posebno ako znamo
da je moramo čuvati uspostavljeni balans kako bi čovječanstvo opstalo.
Svi ranije navedeni scenariji u sebi nose moguće uništenje,
ali nude i ljepotu i čuda. U mnogim slučajevima, proizvode ono od čega smo
stvoreni. Zato bi, umjesto gledanja u noćno nebo i razmišljanja šta će nas
ubiti sljedeće, bilo bolje da se divimo dubini svemira, čudima koja u njemu
postoje i uzvišenoj prirodi Univerzuma. Budite inspirirani svemirom. Nudi
budućnost i smisao.
(TBT)
