KOLUMNA
Dužnosnici u Banjoj Luci i nacionalistički političari u
Beogradu vjeruju da će Trumpova Bijela kuća biti sklonija RS-u, a manje
susretljiva prema muslimanima na Balkanu
Piše: Janusz Bugajski, thebosniatimes.ba
Obilježavanje 100. godina od početka Prvog svjetskog rata i
70. godišnjice oslobođenja Beograda i pobjede nad fašizmom. Na svečanosti
sudjeluje i Vladimir Putin koji se u palači Srbije sastao sa predsjednik Republike
Srbije Tomislavom Nikolićem i predsjednikom Vlade Srbije Aleksandrom Vučićem.
Nakon sastanaka održana je vojna parada pod nazivom Korak pobjednika iz palače
Srbije na Bulevaru Nikole Tesle.
Srpska je vlada u 2017. godinu ušla s nejasnim porukama
Zapadu i mogućnošću da izazove regionalnu nestabilnost tijekom američke
predsjedničke tranzicije. Stoga je vitalno za članice NATO-a, poput Hrvatske,
da demonstriraju svoju predanost postojećim granicama i normama međudržavnih
odnosa. Na konstruktivnoj strani, Beograd surađuje s Podgoricom kako bi otkrili
organizatore propalog pokušaja puča u Crnoj Gori tijekom izbora u listopadu.
Srpska policija je nedavno uhitila dva osumnjičena organizatora puča, optuživši
ih za terorizam u skladu s tjeralicama koje su objavile crnogorske vlasti.
Srpski dužnosnici su ustvrdili da će nastaviti surađivati u vezi s crnogorskim
zahtjevima za izručenje u skladu s njihovim bilateralnim sporazumom. Podgorica
je izdala zahtjev za uhićenje dva ruska i dva srpska građana zbog
“uspostave kriminalne organizacije i terorizma”, uključujući i plan
za likvidaciju bivšeg premijera Mila Đukanovića na dan izbora.
Crnogorske su vlasti opisale pokušaj puča kao zavjeru protiv
NATO-a, zamišljenu da dovede na vlast prorusku koaliciju. Srpska se vlada brzo
distancirala od urotnika i odlučila blisko surađivati s budućom članicom
NATO-a. Čini se kako je vlada Aleksandra Vučića shvatila da bi uspješan puč u
Crnoj Gori mogao ohrabriti slične pokušaje u Srbiji ako vlada uđe u dulji spor
s Moskvom. Kremlj potiče bitno agresivniju srpsku ulogu u regiji i doživljava
premijera Vučića previše susretljivim prema NATO-u i EU te nedovoljno oštrim
prema Kosovu i BiH. Kako bi ostala na liniji moskovske strategije i sačuvala
njezinu potporu, položaj Beograda prema Kosovu izaziva tenzije u regiji. Srpski
dužnosnici ostaju fiksirani na progon vodećih kosovskih političkih osoba zbog
navodnih ratnih zločina i tvrde da je Kosovo dio Srbije. U posljednjem slučaju
Beograd traži od Francuske da izruči bivšeg zapovjednika OVK i bivšeg premijera
Ramusha Haradinaja kako bi mu sudio za ratne zločine. Haradinaj je dvaput
oslobođen optužbi na Sudu u Haagu, ali je uhićen u Francuskoj jer Pariz srpsku tjeralicu
smatra valjanom. U koraku koji će dodatno opteretiti odnos s glavnim gradovima
na Zapadu Beograd je zaprijetio odmazdom ako Pariz odbije isporučiti Haradinaja
u srpski zatvor.
Dužnosnici su izjavili da će odbiti bilo kakav zahtjev za
izručenje Francuskoj ili drugoj državi koja ne prihvaća srpske tjeralice.
Slovenija nije predala Haradinaja Beogradu nakon što ga je 2015. uhitila, dok
je Švicarska prošle godine odbila poslati dva bivša člana OVK Srbiji da im
sudi. Ako francuske vlasti stvarno pošalju Haradinaja u Beograd da mu se sudi,
utjecaj na regiju mogao bi biti razarajući. Pobuna na Kosovu mogla bi pokrenuti
međuetničke tenzije i ozbiljno zaprijetiti srpskoj manjini koju mnogi Albanci i
dalje doživljavaju kao pomagače i sudionike Miloševićeva planiranog genocida
1999. godine. Albanska pobuna na Kosovu ugušila bi svaku nadu za normalizaciju
odnosa Prištine i Beograda te imala ozbiljan odjek u Makedoniji gdje su Albanci
postali glasniji u traženju jednakih prava kao i Makedonci. Obnovljeni sukob stavio
bi pod pritisak sve pronatovske vlade i otvorio novi prostor za rusku
subverziju.
Konflikt s Kosovom je dodatno zaoštren planom Beograda da
uspostavi redovitu željezničku vezu sa srpskom enklavom na sjeveru Mitrovice.
Vlak proizveden u Rusiji bio je oslikan srpskim nacionalnim bojama i s natpisom
“Kosovo je Srbija” na dvadeset jezika. Ako Beograd nastavi s takvim
modelom ponašanja, isprovocirat će izravni sukob s Prištinom i povećati izglede
za otvoreno nasilje. Srpski prokremaljski predsjednik Tomislav Nikolić optužio
je čelnike Kosova da “žele rat” jer nisu dopustili ulazak vlaka na
svoj teritorij.
Treći je problem, u koji je Srbija uključena, pitanje
statusa Republike Srpske i budućnosti BiH u doba administracije Donalda Trumpa.
Dužnosnici u Banjoj Luci i nacionalistički političari u Beogradu vjeruju da će
Trumpova Bijela kuća biti sklonija RS-u, a manje susretljiva prema muslimanima
na Balkanu. Dakle, oni će izložiti testu novu administraciju i reakciju
Washingtona na njihovo duboko uvjerenje. Predsjednik Milorad Dodik napuhao je
svoj poziv na sporedne događaje tijekom Trumpove inauguracije 20. januara,
dajući do znanja da njegova prisutnost označava promjenu koja klija u američkoj
politici prema njegovoj kvazidržavi. U stvarnosti, najvjerojatnije će se malo
toga kratkoročno promijeniti u američkoj politici na Balkanu jer će Trumpov tim
biti zauzet važnijim unutarnjopolitičkim i vanjskopolitičkim problemima.
Međunarodni manevri Srbije stavljaju odgovornost na Hrvatsku
da djeluje kao stabilizacijski faktor u regiji, počevši s BiH. Predanost
jedinstvenoj BiH mora se demonstrirati riječima i djelima, uključujući i
zajedničke regionalne programe sa Sarajevom te odbacivanje bilo kakvih
separatističkih tendencija među bosanskim Hrvatima. Približava se krizni
trenutak u kojem će odnosi Hrvata i Bošnjaka biti na teškom testu jer Rusija i
Srbija sada vide mogućnost da odmjere američku i europsku odlučnost.
(TBT/WASHINGTON MAIL)
