LIFESTYLE
Izreka
“Hladne ruke, toplo srce” ne pruža utjehu onima koji se ne mogu ugrijati zbog bolesti zvane Renoov
fenomen. Najbolji način ublažavanja ovog fenomena je zagrijavanje dijelova
tijela
FOTO: Profimedia
Izreka
“Hladne ruke, toplo srce” ne pruža utjehu onima koji ne mogu da se
ugriju zbog bolesti zvane Renoov fenomen.
Tu pojavu prvi je
1862. opisao francuski student medicine Moris Reno, a javlja se u vidu
prostorno krajnje ograničenih hladnoćom izazvanih grčeva malih krvnih sudova
koji remete priliv krvi u udove, najčešće u prste na rukama i nogama, a ponekad
i u vrh nosa i uši.
Iako je normalno
da se krv preusmjeri ka središtu tijela kako bi ograničila gubitak toplote kad
je čovjek izložen hladnoći, ta reakcija je pretjerana kod ljudi s Renoovim fenomenom
koji se još naziva i Renoovim sindromom ili Renoovom bolešću. Mali krvni sudovi
koji snabdijevaju krvlju kožu prstiju na rukama i nogama, ušiju i nosa
pretjerano reaguju na hladnoću i nastaju grčevi koji smanjuju ili potpuno
zatvaraju priliv krvi u te oblasti.
Nastup Renoovog
sindroma ne izaziva samo hladnoća. Ista reakcija može se desiti kad je osoba
pod stresom.
U nedavnom
izvještaju za Medicinski časopis Nove Engleske dvojica profesora Medicinskog
fakulteta iz Merilenda, dr Fredrik Vigli
i dr Nikolas Flavahan, iznijeli su da od Renoovog sindroma pati između tri i
pet odsto svjetskog stanovništva.
Ova bolest ima
dva oblika: primarni, koji je i najrasprostranjeniji i čiji je uzrok nepoznat,
i sekundarni povezan s drugim poremećajem, obično bolešću vezivnog tkiva ili
autoimunim bolestima kao što su skleroderma, reumatoidni artritis ili Sjegrenov
sindrom. Ljudi koji rade s izvjesnim hemikalijama ili vibrirajućim alatima
također su podložni Renoovoj bolesti.
Primarni Renoov
sindrom obično nastaje između petnaeste i tridesete godine života. Žene
obolijevaju češće od muškaraca.
Koliko god bio
neprijatan, primarni Renoov sindrom nije opasan i težak kao sekundarni, koji se
obično javlja između trideset pete i četrdesete godine. U rijetkim slučajevima
sekundarni Renoov sindrom može da izazove čireve na koži, pa čak i gangrenu.
Ljekari utvrđuju oblik bolesti tako što nanesu kap ulja na kožu u korjenu nokta
i pregledaju tu oblast pod mikroskopom. Uvećani ili deformisani kapilari
ukazuju na to da je uzrok bolest vezivnog tkiva. Dva testa krvi, test na
antinuklearna antitijela i vrijeme sedimentacije crvenih krvnih zrnaca pomažu
utvrđivanju uzroka Renoove bolesti koji zatim može da se liječi.
Renoova bolest
pogađa dijelove tjela s karakterističnim veoma zbijenim neposrednim vezama
između arteriola – malih krvnih sudova koji se granaju iz arterija – i venula,
odnosno malih vena. Te veze, zvane arterijsko-venske anastomoze, upravljaju
cirkulacijom na površinama tijela bez malja i zaobilaze kapilare koji normalno
dopremaju krv u kožu, objasnio je dr Flavahan prošle godine u stručnom
reumatološkom časopisu.
Kada su ljudi
oboljeli od Renoovog sindroma izloženi hladnoći ili su pod stresom, normalno
grčenje arteriola u ovim anastomozama se pojačava i može privremeno da obustavi
priliv krvi u pogođene dijelove, pa oni pobijele, trnu i hladni su. Kad se ti
dijelovi ugriju i grčevi prestanu, dotok krvi se nastavlja često izazivajući
žmarce ili pulsiranje. Za Renoovu bolest nema lijeka, a čvrsto dokazanih pomoćnih
sredstava ima malo. No, postoje prihvaćene mere koje mogu da ublaže ovu pojavu.
Najvažnija je toplota; slojevita topla odjeća pomaže.
Ako pušite,
prestanite. Nikotin spušta temperaturu kože, što otežava problem.
Izvjesni lijekovi
za skupljanje krvnih sudova također mogu da pogoršaju stanje. Među njima su
beta-blokatori, mnogi lijekovi protiv prehlade, naročito oni s pseudoefedrinom,
neki lijekovi protiv migrene i neki lijekovi protiv povišenog krvnog pritiska.
Ako iznenadni
stres izaziva nastup Renoovog sindroma, izbjegavajte stresne situacije i
redovno upražnjavajte tehnike protiv stresa kao što su meditacija i vježbe za
opuštanje mišića.
Smatra se da
redovno tjelesno vježbanje pomaže oboljelima od primarnog Renoovog sindroma.
Svaka aktivnost koja podiže puls izaziva priliv tople krvi u udove.
Iako nema
odobrenog lijeka za Renoov sindrom, blokatori kalcijumskih kanala, kojima se
liječi povišen krvni pritisak, mogu da pomognu. Oni šire male krvne sudove
opuštajući mišiće oko njih.
(TBT,NYT, Autor
Jane Brody)
