GEOPOLITIKA
Dogovori Rusije i
Turske oko Sirije, kao i marginalizacija SAD, ugrozili su planove Kurda i
postavili ih u veoma nezavidnu poziciju
FOTO: (Reuters)
Iako je objava
primirja u Siriji 30. decembra donijela određeno olakšanje velikom broju
Sirijaca, kolo sreće se za određene grupe preokrenulo na gore. Prekid vatre
koji sui dogovorili Rusija i Turska, uključuje i pregovore koji će se održati u
Astani, prije nego što i ženevski mirovni proces bude ponovo pokrenut 8.
februara.
Iako je Ankara,
radi odnosa sa Moskvom, morala da umanji ili otkaže podršku određenim grupama
koje se bore na terenu, najveći gubitnici su po svemu sudeći Kurdi.
Sve do nedavno
Rusija i Turska su se nalazile na suprotstavljenim stranama konflikta. Dok je
Moskva podržavala Asada i naoružavala Sirijsku arapsku armiju, Ankara je
tražila da Asad odstupi s vlasti, pa je podršku očekivano pružala
pobunjenicima.
Ipak, nedavni
događaji su u potpunosti promijenili igru.
“Primirje
znači da su se Moskva i Ankara dogovorile da Turska zatvori granice za
pobunjenike i prestane da im pruža pomoć, dok Rusija zauzvrat pomaže u
sprečavanju ujedinjenja kurdskih teritorija”, smatra Fabrice Balanshe,
profesor Univerziteta u Lionu.
Nakon što je
najveća kurdska stranka u Siriji Demokratska partija unije (PYD) objavila
sredinom marta da je pretežno kurdski region na sjeveru Sirije federalni
entitet, njihovo samoproglašenje odbacili su kako pobunjenici, tako i Damask,
Washington i Ankara.
Assad je potez
okarakterisao kao “nezakonitu akciju koja ugrožava teritorijalni
integritet zemlje”.
FOTO: Putin,
Erdogan (Reuters)
Kako je nakon
toga zbližavanje Moskve i Ankare oslabilo američku poziciju kao dominantnog
igrača u regionu, Kurdi su se našli na potpuno novoj političkoj mapi, prema
kojoj su morali da naprave potpuno nove planove.
“Kurdi su
pokušali da održe dobre odnose sa SAD i Rusijom, ali danas, oni se plaše da sa
njom sarađuju jer ne vjeruju Assadu. Istovremeno, međutim, oni nisu sigurni da
li SAD može da ih zaštiti od Erdogana”, rekao je Balanshe za Midl Ist Aj.
Iako je evidentno
da je kurdska pozicija bez podrške SAD bitno slabija, savjetnik PYD Sihanok
Dabo smatra da se situacija nije dramatično promijenila.
“Trenutni
vakuum u američkoj administraciji se ne može tumačiti kao znak da su SAD
marginalizirane. Sigurni smo da će i Washington i Moskva učestvovati kao garanteri
rješavanja krize”, smatra Dabo.
Krajem decembra
sirijske kurdske grupe odobrile su plan poznat pod nazivom “Društveni
ugovor”, sa ciljem učvršćivanja vlasti na sjeveru Sirije, premda je
151-člani savjet naveo kako nezavisnost nije cilj.
Međutim, i pored
optimističnih dogovora, situacija za Kurde na sjeveru je naročito nezgodna, jer
se većina boraca osjeća izdano od strane SAD, dok je vodstvo zabrinuto oko onoga
što slijedi.
Sirijska vojska
saopćila je nedavno da će kurdske jedinice morati u narednoj fazi borbe da
predaju kontrolu nad teritorijama vladi u Damasku, kao i da se priključe borbo
protiv pobunjenika.
Istovremeno,
snage koje podržava Turska napreduju u operaciji Štit Eufrata, čiji je cilj da
se Kurdi izguraju iz oblasti oko sirijsko-turske granice. Ukoliko ove snage
zauzmu al Bab, krenuće na Manbidž i tako će u potpunosti eliminisati bilo kakvu
mogućnost za Kurde sa spoje oblasti Afrin i Kobane, nakon čega će san o
autonomnom kurdskom regionu biti ako ne završen, onda sigurno odložen do
daljnjeg.
(TBT, MEE)