KOLUMNA
Lažne su vijesti
bile odašiljane preko Facebooka, Googlea, Twittera i ostalih društvenih mreža.
Kako se Njemačka nalazi pred izborima ove godine, Berlin je zabrinut da bi
slična infiltracija mogla utjecati na glasače
Piše: Janusz
Bugajski, thebosniatimes.ba
U doba lažnih
vijesti demokratije se moraju zaštiti od mora dezinformacija. Lažne činjenice i
neutemeljene glasine ne samo da osiguravaju plodno tlo populistima i
ekstremistima za varanje javnosti nego mogu i diskreditirati demokratske
institucije i predstavljati im ozbiljnu prijetnju. Opseg i doseg lažnih vijesti
postao je tako ekstenzivan da je Martin Schulz, predsjednik Europskog
parlamenta, pozvao na donošenje europskih zakona kako bi se zaustavilo širenje
posebno štetnih priča. Poseban tim EU, StratCom East, već dokumentira
dezinformacije koje potječu iz ruskih izvora. Objavljuje tjedni bilten u kojem
naglašava brojne mitove i iskrivljavanja, kao i Twitterov račun EU Mythbusters.
Jedinicu zaduženu za StratCom East vodi bivši britanski dužnosnik EU, a u njoj
su stručnjaci za dezinformiranje iz više članica.
Građu sakupljaju
kroz “mrežu za razbijanje mitova” u kojoj je više od 300 novinara,
blogera, aktivista iz nevladinih organizacija te sadašnjih i bivših vladinih
dužnosnika. Zemlje koje se nalaze pred izborima posebno su ranjive i zabrinute
zbog lažnih vijesti koje mogu utjecati na ishod. Dužnosnici i analitičari
istražuju tijek američkih izbora kao negativan presedan. Američki obavještajni
izvori uvjereni su da su ruski profesionalci stvarali lažne priče kako bi
utjecali na izbore u korist Donalda Trumpa. Lažne su vijesti bile odašiljane
preko Facebooka, Googlea, Twittera i ostalih društvenih mreža. Kako se Njemačka
nalazi pred izborima ove godine, Berlin je zabrinut da bi slična infiltracija
mogla utjecati na glasače. Stoga je predloženo formiranje posebne vladine
jedinice, “antidezinformacijskog centra”, za borbu protiv lažnih
vijesti. Vlada također priprema zakone kako bi spriječila da Facebook širi
fabricirane priče. Društvene mreže nisu samo kanal za informacije već dijele i
odgovornost za točnost i trebale bi biti kažnjene ako omoguće širenje štetnih
lažnih priča.
Facebook ima više
od 1,5 milijardi korisnika diljem svijeta i očito utječe na društvene stavove i
ponašanje, i to ne samo među onima koji su povodljivi i skloni teorijama
zavjere. Uprava Facebooka je, odgovarajući na rastući pritisak, konačno krenula
u potragu za najgorim prijestupnicima koji šire lažne izvještaje. Angažirali su
pet organizacija za provjeru podataka kako bi pregledavali priče koje su
označili korisnici Facebooka.
Laži pojedinca su
jedna stvar, ali namjerna državna intervencija je bitno opasnija. Schulz tvrdi
da je za borbu protiv subverzije demokracije kroz fabricirane vijesti potrebno
paneuropsko rješenje. Zakonodavstvo i njegova provedba ne bi trebali
ograničavati slobodu govora. Potrebno je pronaći model upozorenja za korisnike
da je pojedina priča ili neutemeljena u činjenicama ili nije provjerena.
Analitičari
vjeruju da populisti, nacionalisti i promoskovski aktivisti zasićuju društvene
mreže i mogu tijekom izborne kampanje ubrizgati laž koja zaokupi novinare,
komentatore i političare te skrene pozornost sa stvarnih političkih pitanja kao
što je bilo u SAD-u. Cilj takvih priča je ne samo diskreditacija pojedinih
političara nego i podrivanje nacionalnih institucija i dovođenje u pitanje
smisla demokracije. Češka je na prvim linijama antidezinformacijske kampanje.
Kako bi spriječili rusku ofenzivu protiv zapadnih demokracija, Prag je osnovao
posebnu jedinicu koja se bavi lažnim vijestima koje šire internetske stranice
uz podršku Moskve. Njihov je primarni cilj onemogućiti utjecaj na izbore u
listopadu. Dužnosnici vjeruju da je Kremlj iza 40 stranica na češkom koje nude
teorije zavjere. Njihov je ključni zadatak posijati sumnju u svijest građana da
je demokracija najbolji sustav usporedo stvarajući negativnu sliku EU, SAD-a i
NATO-a. Dio češkog ministarstva unutarnjih poslova, Centar protiv terorizma i
hibridnih prijetnji, sada će proučavati dezinformacije i onemogućavati ih preko
društvenih mreža. Djelovanje na mreži je imalo utjecaja na Češku tijekom izbjegličke
krize i potaknulo je antiislamističke prosvjede unatoč činjenici da je u zemlji
samo nekoliko muslimana ili imigranata. Prosvjednici su nosili natpise koji su
prokazivali EU, NATO i kancelarku Merkel.
Ofanziva
društvenih medija također je podjarila javni strah od terorizma i trenutnog
priljeva izbjeglica s Bliskog istoka. Češki obavještajni dužnosnici okrivljuju
za dezinformaciju neke dijelove ruske zajednice koja u zemlje broji oko 45.000
ljudi, kao i agente u glomaznoj ruskoj ambasadi u Pragu koji se predstavljaju
kao diplomati. Neki su češki zastupnici zagovarali protjerivanje ruskih građana
osuđenih za širenje lažnih vijesti i diplomata za koje se sumnjalo da su
špijuni. Češka unutarnja sigurnosna agencija BIS tvrdi da Moskva ima
“najaktivniju stranu obavještajnu službu” na češkom tlu. Jedan od
prioriteta ruskih špijuna je stvaranje dezinformacija i promicanje nepovjerenja
u demokratski proces, što će omogućiti ekstremistima da osvoje glasove protiv
“establishmenta”.
Gledatelji i
slušatelji bilo gdje u Europi moraju biti svjesni da im lažu ruske posebne
službe. Primjerice, tijekom 2016. su fabricirali vijest da je CIA ubila ruskog
disidenta Borisa Nemcova; da SAD planira srušiti finski avion i okriviti
Rusiju; da Poljska priprema okupaciju zapadne Ukrajine; i da se militanti IS-a
bore protiv promoskovskih snaga u Ukrajini. Dobavljači takvih dezinformacija
djeluju pod pretpostavkom da je lako zavarati birače u svakoj zemlji.
(TBT, Washington
mail)
