Kinezi su bacili rukavicu u lice Amerikancima a iz prikrajka sve posmatra čovjek nebeskih ambicija i još većeg budžeta. Šeik Tahnoun bin Zayed al Nahyan od Ujedinjenih Arapskih Emirata, kojima vlada s bratom, autokratskim predsjednikom Mohamedon bin Zayedom al Nahyanom, upravo stvara AI centar svijeta.
Tahnoun, šef je obavještajne službe jedne od najbogatijih malih nacija svijeta, ujedno i države koja, s pomoću tehnologije i tehnike preuzete od Kineza, danas i više nego uspješno nadzire vlastite građane. No i važnije, Tahnoun je taj koji ima službenu kontrolu nad velikim dijelom golemog bogatstva Emirata. Bloomberg News prošle je godine izvijestio da šeik nadzire carstvo vrijedno 1,5 biliona dolara – što bi značilo da upravlja s više novca nego bilo ko na planeti.
Emirati su s Amerikancima postigli novi sporazum, a Elon Musk i Mark Zuckerberg od početka su šeika željeli na svojoj strani. No šta se krije iza šeikovog plana, čovjeka koji jednako obožava tehnologiju i ideju savršene kontrole društva ? Kakvu ulogu imaju Kinezi, donedavno njegovi najveći partneri i mentori?
Američki Wired šeika opisuje kao bradatog i žilavog muškarca koji se gotovo nikad ne viđa bez tamnih sunčanih naočala. Zbog osjetljivosti na svjetlo nosi sunčane naočale čak i u teretani. Tahnoun je fitness freak, prakticira borilačku vještinu jiujitsu i biciklizam. U njegovom poslovnim carstvu izdvaja se, pak, ogromni tehnološki konglomerat G42 (referenca na knjigu Vodič kroz galaksiju za autostopere, u kojoj je “42” odgovor super-računara na pitanje o smislu života). G42 ima prste u svemu, od istraživanja umjetne inteligencije do biotehnologije.
Tahnoun je tehnologijom opsjednut desetljećima. Godine 2005. najbolji engleski velemajstor Michael Adams poražen je od programa Hydra 0,5:5, što je najveći zabilježeni poraz jednog šahiste od mašine. A iza Hydre je svojim novcem, ali i predanošću stajao upravo šeik.
– Volio je spregu čovjeka i mašine. Volio je pobjeđivati – rekao je američkim novinarima inženjer koji je u to vrijeme radio na Hydri.
U strateškoj igri koja se zove AI utrka u naoružanju, SAD trenutačno kontrolira situaciju, a vjeruje se kako američka hardverska kompanija, Nvidia, jedina proizvodi čipove koji treniraju najkonkurentnije modele umjetne inteligencije. Zato je američka vlada ograničila ko može kupiti ove čipove izvan granica zemlje.
Valja biti svjestan kako umjetnu inteligenciju pokreću golemi, podatkovni centri koje sadrže stotine serverskih ormara poredanih u uskim redovima i koji pokreću računarske procese desetke ili stotine puta energetski intenzivniji od običnih web pretraživanja. A iza njih je još jedan skup podatkovnih centara koji treniraju temeljne AI modele. Kako bi išle ukorak s potražnjom, AI kompanije trebaju više zato što više podatkovnih centara širom svijeta-što uključuje zemlju na kojoj će ih postaviti, vodu za hlađenje, struju za napajanje i mikročipove za njihovo pokretanje. Izvršni direktor Nvidije Jensen Huang predvidio je da će tehnološke kompanije u sljedećih pet godina uložiti bilion dolara u nove AI podatkovne centre.
Izgradnja sljedeće faze umjetne inteligencije, ukratko, zahtijevat će zapanjujuće količine kapitala, nekretnina i električne energije – a Zaljevske države, sa svojim ogromnim naftnim bogatstvom i energetskim resursima, posjeduju sve troje. Saudijska Arabija, Kuvajt i Katar su u proteklih nekoliko godina osnovali velike investicijske fondove za umjetnu inteligenciju. No kao dom za nove podatkovne centre i izvor investicijskog kapitala, Ujedinjeni Arapski Emirati istakli su se kao najpoželjnija destinacija.
Tahnou je donedavno uglavnom poslovao s Kinezima, najvećim i jedinim konkurentima SAD- u. Tahnoun je proveo rane 2020-e stvarajući duboke poslovne i lične veze s Pekingom, do te mjere da se neki proizvodi koje prodaje G42 gotovo ne razlikuju od kineskih. Podružnica G42 pod nazivom Presight AI, na primjer, prodavala je softver za nadzor policijama širom svijeta koji je bio vrlo sličan sistemima koje koristi kineska policija, a Huaweijevi inženjeri slobodno su se kretali kroz najosjetljivije tehnološke objekte u Abu Dhabiju dok su projektirali goleme centre za obuku AI.
U augustu 2023. Washington je zato ograničio izvoz Nvidijinih čipova na Bliski istok – upravo onog hardvera koji je Abu Dhabiju bio potreban za ostvarenje vlastitih AI ambicija. Početkom 2024. Emirati pristaju na američke uvjete i G42 prekida veze s Pekingom. Kineski državljani počeli su tiho napuštati tehnološki sektor Abu Dhabija, a na njihovo mjesto došli su Amerikanci. Pod pokroviteljstvom predsjednika Joe Bidena saradnja postaje snažnije nego ranije, a čipovi iz Nvidije stižu u sve većem broju.
No dio američke javnosti i dalje se pita: kakvu igru šeik Tahnoun igra ovaj put?
Policijska država
Jedan od njihovih strahova je da bi intelektualno vlasništvo Sjedinjenih Država ipak moglo procuriti u Kinu. U otvorenom pismu iz jula, američki kongresnik Michael McCaul, predsjedavajući Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma, pozvao je na postavljanje “znatno čvršćih zaštitnih ograda prije nego što SAD izveze bilo kakvu osjetljivu tehnologiju u UAE”.
Spekuliraju i što bi UAE mogla učiniti s tom tehnologijom. Naime, kako piše Wired, njihova vizija korištenja umjetne inteligencije kao mehanizma državne kontrole ne razlikuje se od pekinške.
– Ujedinjeni Arapski Emirati su autoritarna država s niskim nivoom poštovanja ljudskih prava i historijom korištenja tehnologije za špijuniranje aktivista, novinara i disidenata. Mislim da nema sumnje da bi UAE željeli koristiti umjetnu inteligenciju da pojačaju nadzor nad građanima – poručuju iz Electronic Frontier Foundation, neprofitne američke organizacije za odbranu digitalnih prava, navodi Jutarnji.
(TBT)
