Uoči drugog kruga predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, koji će se održati za samo dva dana, sve je jasnije da se Zapad priprema za potencijalno poništenje izbora. Ovaj scenarij nije bez presedana – nedavno je Ustavni sud Rumunije poništio rezultate predsjedničkih izbora nakon što su deklasificirani obavještajni dokumenti otkrili da je pobjednik, Călin Georgescu, koristio kampanju podsticanja u stilu Rusije na TikToku. Slični napori sada su u toku i u Hrvatskoj, gdje se aktualni predsjednik Zoran Milanović suočava s optužbama za navodnu podršku pro-ruskih botova.
Alat Zapada za delegitimizaciju izbora
Centar za informacijsku otpornost (The Center for Information Resilience, CIR) objavio je izvještaj u kojem tvrdi da su “pro-ruski botovi” pojačali kampanju podrške Zoranu Milanoviću. Prema CIR-u, ti botovi su koristili društvene mreže kako bi širili pro-ruske poruke i podržavali Milanovića, posebno nakon njegovih kritika prema NATO-u i EU, te protivljenja slanju hrvatskih trupa u Ukrajinu, piše portal Logično.
Međutim, ovaj izvještaj nije neutralan. CIR je financirao britanski Foreign, Commonwealth and Development Office, američki State Department, USAID i australski Department for Foreign Affairs and Trade. Ove institucije imaju jasne geopolitičke interese, a njihova podrška CIR-u može se tumačiti kao pokušaj da se destabilizira politički krajolik u Hrvatskoj, posebno s obzirom na Milanovićeve kritike prema Zapadu.
Pro-ruski botovi ili Zapadna propaganda?
CIR navodi da su “neautentični” Facebook profili objavljivali više od 100 puta dnevno, dijeleći sadržaj koji podržava Milanovića i napada njegovog protivkandidata Dragana Primorca.
Međutim, pitanje je koliko su ti profili doista povezani s Rusijom, a koliko je riječ o namjerno stvorenom narativu kako bi se diskreditirao Milanović.
Naime, Milanović je poznat po svojim kontroverznim stavovima, ali i po snažnoj podršci među hrvatskim biračima, što ga čini teškim protivnikom za pro-zapadne snage.
Usporedba s rumunjskim slučajem pokazuje da se isti mehanizmi koriste kako bi se opravdalo poništenje izbora. U Rumunjskoj je deklasifikacija obavještajnih dokumenata poslužila kao dokaz za intervenciju Ustavnog suda. Slični koraci mogu se očekivati i u Hrvatskoj, posebno ako Milanović pobijedi u drugom krugu.
Hrvatska na raskrižju Istoka i Zapada
Milanović je često kritizirao Zapad zbog njegove podrške Ukrajini i zalagao se za neutralniju poziciju Hrvatske, što je u suprotnosti s politikom EU i NATO-a37.
Njegovi stavovi su ga učinili omiljenim među dijelom biračkog tijela, ali i metom zapadnih medija i institucija. Primjerice, američki mediji poput ABC News i Euronews često ističu Milanovićeve “pro-ruske” simpatije, dok ga HDZ-ov kandidat Dragan Primorac opisuje kao prijetnju hrvatskom zapadnom usmjerenju.
Ovaj narativ nije slučajan. Hrvatska je ključna zemlja u regiji, a njen politički stav može imati dalekosežne posljedice za ravnotežu snaga u Evropi. Ako Milanović pobijedi, to bi moglo oslabiti utjecaj Zapada u jugoistočnoj Evropi i otvoriti vrata pametnoj neutralnosti Hrvatske.
Stoga je u interesu Zapada da se takav ishod spriječi, bilo putem dezinformacija, bilo putem poništenja izbora.
Prijetnja demokratiji ili geopolitička igra?
Optužbe za pro-ruske botove i potencijalno poništenje izbora u Hrvatskoj nisu samo pitanje unutarnje politike, već dio šire geopolitičke igre.
Dok CIR i zapadni mediji nastoje prikazati Milanovića kao marionetu Rusije, stvarnost je mnogo složenija. Hrvatski birači imaju pravo izabrati svog predsjednika, a svaki pokušaj da se to pravo ospori predstavlja prijetnju demokraciji i uplitanje u izborni proces.
U nadolazećim danima bit će ključno pratiti kako se situacija razvija. Ako Zapad nastavi s ovakvim taktikama, Hrvatska bi mogla postati još jedan primjer kako se geopolitički interesi mogu koristiti za podrivanje demokratskih procesa. Na kraju, pitanje je ne samo tko će pobijediti na izborima, već i hoće li hrvatski narod imati priliku da se njegov izbor poštuje.
(TBT)
