U članku za Financial Times, Francis Fukuyama, viši suradnik Stanfordovog centra za demokratiju, razvoj i vladavinu prava, analizira posljedice snažne pobjede Donalda Trumpa i Republikanske stranke. Fukuyama tvrdi da ovaj izborni uspjeh nagovještava početak nove ere američke politike, obilježene dramatičnim odbacivanjem temelja liberalizma kakvog poznajemo još od 1980-ih. Za Fukuyamu, pobjeda Trumpa i republikanaca ne označava samo povratak konzervativne politike, nego sistematsko restrukturiranje američkih institucija i redefiniciju osnovnih političkih vrijednosti u korist jače, kontrolirane vlasti.
Podsjećamo, Fukuyama je poznat po tvrdnji da je “liberalna demokratija kraj povijesti”, koju je iznio u svojoj knjizi “Kraj povijesti i posljednji čovjek”, napisanoj 1992. godina, nakon kraja Hladnog rata i pada SSSR-a.
U svom članku Fukuyama razmatra dva glavna iskrivljenja koja su, prema njegovu mišljenju, deformirala klasični liberalizam. Prvo je “neoliberalizam” – ekonomska politika koja je davala prednost tržištima, a smanjivala ulogu vlade u zaštiti radničke klase. Drugi faktor koji je, prema Fukuyami, utjecao na promjenu socijalne strukture i političkog sustava jest porast politike identiteta ili, kako ga on naziva, “probuđeni liberalizam.” Umjesto tradicionalne brige za radničku klasu, ljevičarske politike usredotočile su se na marginalizirane skupine, čime je, prema Fukuyami, radnička klasa doživjela udaljenost od progresivnih političkih elita.
Podrhtavanje temelja
Fukuyama objašnjava kako su te promjene dovele do populističkog otklona prema desnici u SAD-u i Europi, što se potvrdilo ovim izborima. Radnička klasa, osjetivši zanemarivanje od strane ljevice, podržala je Trumpa i republikance, a ova nova koalicija obuhvaća čak i značajan udio birača iz afroameričke i latinoameričke zajednice. Fukuyama zaključuje da su ovi izbori rezultat dubokog razočaranja u liberalne vrijednosti i percepcije da su progresivne politike usmjerene prema elitističkim pitanjima, dok zanemaruju potrebe običnih građana.
Prema Fukuyami, Trumpova namjera je dodatno oslabiti temelje liberalizma. Trump najavljuje ne samo odmak od neoliberalizma, već i napuštanje tzv. “probuđenog liberalizma”. Za razliku od svog prvog mandata, kada je bio ograničen republikanskim establišmentom, ovaj put ima jasniju viziju i planove za šire političke promjene. Najvažnije, Trump i njegovi suradnici planiraju oživjeti “Raspored F”, izvršnu naredbu koja bi olakšala otpuštanje federalnih radnika i omogućila instalaciju lojalnih kadrova, što bi omogućilo bržu provedbu politika.
Na vanjskopolitičkom planu, Fukuyama upozorava da će Trumpova politika donijeti zaokret u odnosu prema Ukrajini, NATO-u i Kini. Trump se već izjasnio o mogućnosti povlačenja SAD-a iz NATO-a, što bi, prema Fukuyami, oslabilo međunarodni poredak i osnažilo saveznike poput Kine i Rusije. Na domaćem planu, Trump se zalaže za oštre trgovinske mjere, uključujući visoke tarife na uvozne proizvode, čime bi izazvao velike ekonomske posljedice. Fukuyama također ističe da bi masovne deportacije imigranata, što je Trump najavio, ozbiljno narušile društvenu koheziju, dodatno polarizirale zemlju i mogle dovesti do sukoba između saveznih i državnih vlasti.
Gore pa (možda) bolje
Na kraju, Fukuyama zaključuje da bi ovi izbori mogli biti ključan trenutak u povijesti američke demokratije, a da bi novo Trumpovo predsjedništvo moglo uzdrmati liberalne institucije do temelja. Ova prijetnja liberalizmu, kako kaže Fukuyama, možda će zahtijevati da se situacija u zemlji dodatno pogorša prije nego što se dogode pozitivne promjene.
(TBT)
