Glavni tužitelj Međunarodnog krivičnog suda (ICC), Karim Khan, suočava se s ozbiljnim optužbama za seksualno uznemiravanje koje, prema dokumentima zviždača i anonimnim izvorima unutar ICC-a, uključuju niz neprikladnih postupaka prema ženskoj kolegici tijekom razdoblja dužeg od godine dana. Ovi se navodi pojavljuju u ključnom trenutku za Khanovu karijeru, s obzirom na to da je nedavno tražio optužnicu za ratne zločine protiv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog izraelskih operacija u Gazi. Khan, koji negira sve optužbe, suočen je sa zahtjevom za vanjsku istragu u pokušaju utvrđivanja istinitosti tvrdnji.
Prema dostupnim informacijama, Khan je uočio spomenutu ženu u drugom odjelu ICC-a i preselio je u svoj ured, što je uključivalo povišicu i proširene dužnosti. Tijekom privatne večere u Londonu, Khan ju je, prema izjavama, uhvatio za ruku, govoreći o svojim bračnim problemima, što je bila tek prva od mnogih situacija u kojima je prekoračio granice profesionalnog odnosa. Žena je, prema navodima iz izvještaja i razgovora s AP-om, više puta bila prisiljena na situacije koje su uključivale neprikladne dodire, ali i pozive na zajedničke privatne odmore. Prema dokumentima, u jednom je trenutku Khan navodno zaključao vrata svog ureda i ugurao ruku u džep svoje kolegice, što je događaj zbog kojeg je ona naposljetku potražila podršku od dvoje suradnika.
Na temelju njihovih iskaza, nezavisni nadzorni mehanizam ICC-a pokrenuo je istragu, ali je slučaj zatvoren nakon samo pet dana jer je žena odlučila ne podnijeti formalnu tužbu. Ipak, osoba bliska njoj izjavila je kako je ta odluka motivirana nepovjerenjem prema internom tijelu koje je provodilo ispitivanje te da se sada traži nezavisna, vanjska istraga od strane Skupštine država članica ICC-a.
Amerikanci u strahu
Khanova izjava odražava njegovo snažno poricanje optužbi; tvrdi kako “nema istine” u optužbama o nedoličnom ponašanju te da je u svojoj 30-godišnjoj karijeri uvijek stajao uz žrtve zlostavljanja i uznemiravanja. Iako su neki izvori izrazili sumnju u vjerodostojnost optužbi, tvrdeći kako bi mogle biti dio šire kampanje diskreditacije ICC-a, drugi su zabrinuti da unutar institucije i dalje postoji kultura seksualnog zlostavljanja i nemara prema pravilima zaštite od takvih incidenata.
Istovremeno, Khan je odlučan nastaviti s radom te je 20. maja zatražio naloge za hapšeenje izraelskog premijera i ministra odbrane, kao i trojice vođa Hamasa zbog ratnih zločina, uključujući navode o izgladnjivanju civila u Pojasu Gaze. Doduše, ICC se otad suočava sa stalnim odgodama u ovom slučaju, a u međuvremenu je sud “zbog zdravstvenih razloga” smijenio jednog od sudaca koji je odlučivao o zahtjevu tužiteljstva za nalog za uhićenje Netanyahua. Očekuje se da će novoimenovana Beti Hohler morati temeljito proučiti već postojeće podneske u slučaju, što bi moglo produljiti već složen pravni proces koji prati Netanyahuov slučaj. ICC nema jasno definirane rokove za donošenje odluka u ovakvim slučajevima, no sud je u prošlosti otprilike u razdoblju od tri mjeseca odlučivao o zahtjevima za hapšenje.
Ove su optužnice naišle na burne reakcije, a američki predsjednik Joe Biden nazvao je odluku “nečuvenom”. Khan je u svom priopćenju naglasio da je suočen s pokušajima ometanja rada ICC-a te upozorio sve koji pokušavaju izvršiti pritisak na sud da će koristiti sve ovlasti kako bi zaštitio pravdu. Međutim, u kontekstu Khanovih optužbi protiv Izraela, neki vjeruju kako su njegovi osobni problemi možda potaknuli i izraelske saveznike da pokušaju iskoristiti skandal kako bi ga politički destabilizirali. Senator Lindsey Graham, republikanac iz Južne Karoline, službeno je zatražio informacije o tome jesu li Khanove optužbe povezane s njegovom odlukom da odustane od posjete Izraelu.”Ako to učine Izraelu, mi smo sljedeći”, izjavio je Graham nakon Khanovog svibanjskog podnošenja zahtjev za izdavanje naloga za uhićenje izraelskog premijera
“Nedodirljivi”
Ova su događanja dodatno pogoršala već narušeni ugled ICC-a, koji se posljednjih godina suočava s brojnim optužbama za unutarnje zlostavljanje i korupciju. Izvještaj iz 2020. godine navodi prisutnost ozbiljnih problema u upravljanju, uključujući “predatorsko ponašanje muških šefova” te neadekvatne mehanizme za zaštitu zviždača. Iako je Khan pokušao reformirati sustav i povući oštre poteze protiv navodnih ratnih zločina, uključujući optužnice protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina i venecuelanskog predsjednika Nicolása Madura, pritisci s kojima se suočava u vlastitom uredu čine njegove nastojanja nesigurnima.
Prema analitičarima, slučaj Karima Khana stavlja pod povećalo ne samo kredibilitet ICC-a, već i šire pitanje ravnoteže moći u međunarodnim institucijama u kojima visoki zvaničnici često uživaju značajnu zaštitu. Iako su od donošenja Rimskog statuta 2002. godine neke međunarodne institucije strogo sankcionirale seksualno uznemiravanje, mnogi aktivisti upozoravaju da postoji tihi konsenzus unutar organizacija poput ICC-a, prema kojem su visoki dužnosnici i dalje “nedodirljivi”.
Konačni ishod vanjske istrage mogao bi značajno utjecati na Khanovu karijeru, kao i na reputaciju ICC-a, čiji je integritet sada ključan za kredibilitet međunarodnog pravosuđa.
(TBT)
