Piše: Richard Sudan, thebosniatimes.ba
Malcolm X, jedan od velikih crnih vođa, mislilaca i organizatora, ove sedmice bi proslavio svoj 99. rođendan. I kao i kod mnogi ljudi rođenih nakon njegovog ubistva 1965. godine, i meni je teško je procijeniti Malcolmov utjecaj na moj život. Njegova autobiografija, koju sam pročitao kao tinejdžer, jedna je od rijetkih knjiga koje bih opisao kao promjenu u životu.
Malcolm X ostaje zastrašujuća figura u kalvakadi vođa za građanska prava pa stoga njegovo naslijeđe i danas odzvanja.
Njegovo nepokolebljivo, beskompromisno zagovaranje crnačkih američkih potomaka ropstva, njegovo žestoko protivljenje policijskoj brutalnosti i napori da uspostavi transnacionalnu solidarnost podsjeća nas na golem utjecaj njegovog nasljeđa .
Razmišljajući o njegovom životnom djelu, jasno je da su vizija i postupci Malcolma X-a relevantni danas kao i 1960-ih. Njegova borba za postizanje pravde za crne američke potomke robova bila je ukorijenjena u razumijevanju i poštovanju njihove jedinstvene historijske borbe. “Ne možete odvojiti mir od slobode jer niko ne može biti miran ako nema svoju slobodu”, isticao je Malcolm.
Moralni kompas Malcolma X-a
Te riječi odražavaju uvjerenje Malcolma X-a da se istinsko oslobođenje za crne Amerikance može postići samo razgradnjom sistema kojim se provodi ugnjetavanje. Vjerujem da su ti sistemi i danas na snazi.
Vidio je kako mu oca ubijaju bijelci. Proživio je zatvorski sistem kao rezultat američkog društvenog poretka. Vidio je svoju majku dovedenu do ludila zbog toga.
Malcolm X je bio ispred svog vremena, govorio je o reparacijama za crne Amerikance, što je tema koja rijetko dobija fokus glavnog političkog diskursa koji zaslužuje. 1963. rekao je slijedeće:
“Najveći doprinos ovoj zemlji bio je onaj koji je dao Crni čovjek. Ako uzmem platu, samo trenutak, ako uzmem platu svakoga ovdje pojedinačno, to ništa ne znači, ali zajedno sva zarada ili plaće koje ste zaradili u jednoj sedmici učinila bi me bogatim. I da sam mogao da ga skupljam godinu dana, bio bih nmerealno bogat. Sada, kada vidite ovo, a onda zastanete i razmislite o platama koje su milionima crnaca zadržavane, ne jednu godinu, već 310 godina, vidjet ćete kako se ova zemlja tako brzo obogatila. I ono što je učinilo ekonomiju ovako snažnom kakva je danas. I sve to, i sav taj ropski rad koji je nagomilan u neisplaćenim nadnicama, danas nekome pripada. A ne dajete nam ništa.”
Kao što je Malcolm tako oštroumno shvatio, ekonomska pravda je ključni dio postizanja jednakosti. To je lekcija iz koje bi današnji politički takozvani lideri mogli naučiti. Američka vlada ima neograničenu čekovnu knjižicu za rat, ali ni jedan dolar za crnačke zajednice koje su izgradile zemlju.
Ujedinjena, zajednička borba
Malcolmova kritika policijske brutalnosti bila je jasna i beskompromisna. Shvatio je da je provođenje zakona u Americi dugo bilo oruđe terora protiv crnačkih zajednica. Njegovi strastveni govori često su naglašavali licemjerje sistema koji je tvrdio da podržava pravdu dok sistematski brutalizira crnce.
Malcolm se jednom brecnuo: „To nije mrlja na mom ramenu. To je tvoje stopalo na mom vratu.” Ove riječi su relevantne danas, jer vidimo globalni pokret protiv policijskog nasilja. Njegov poziv na samoodbranu i zaštitu zajednice ostaje središnji dio debate o reformi policije i odgovornosti.
Osim Sjedinjenih Država, Malcolm X je radio na izgradnji solidarnosti s liderima i pokretima širom Afrike i arapskog svijeta. Njegovo hodočašće u Meku 1964. godine doživjelo je napredak u njegovom svjetonazoru.
Prihvaćajući sunitski islam i uzevši ime El-Hajj Malik El-Shabazz, Malcolm je svoju borbu protiv nepravde proširio na globalnu pozornicu. Formirao je saveze s revolucionarnim vođama poput Kwamea Nkrumaha u Gani i Gamala Nasera iz Egipta, zagovarajući jedinstvo protiv kolonijalizma, imperijalizma i globalne prevlasti bijelih.
Malcolmov rad s drugim oslobodilačkim pokretima bio je vizionarski. Znao je da je borba za oslobođenje crnaca u Americi dio veće borbe protiv rasnog i ekonomskog ugnjetavanja na globalnom nivou. Ova međunarodna perspektiva odjekuje sve do danas, dok se bavimo globalnim aspektima rasizma, ogromne ekonomske nejednakosti i političke represije. Njegova vizija nas ohrabruje da gradimo koalicije koje mogu razbiti i osporiti sistemsku nepravdu širom svijeta.
Ali jedan od najtrajnijih aspekata naslijeđa Malcolma X-a je njegovo insistiranje na samopoštovanju i samopouzdanju za crnce. On je zamislio da:„Moramo proširiti borbu za građanska prava na viši nivo—na nivo ljudskih prava… Kada proširite borbu za građanska prava na nivo ljudskih prava, onda možete iznijeti slučaj crnog čovjeka u ovoj zemlji pred UN. Možete ga podočiti pred Generalnu skupštinu. Možete izvesti ujaka Sama pred svjetski sud.”
Uokvirujući borbu za jednakost univerzalno, Malcolm je uskladio borbu svog naroda sa širom borbom za ljudsko dostojanstvo i pravdu. Ova perspektiva je ključna u današnjoj društvenoj i političkoj klimi, gdje se borba za građanska prava mora posmatrati kao dio šire agende ljudskih prava. Vidimo tešku situaciju Palestinaca i naš brat Malcolm se također zalagao za njih.
Njegovo nasljeđe nas podsjeća na važnost obrazovanja i političke svijesti. Vjerovao je da je znanje vitalno oruđe za osnaživanje i oslobođenje. Njegovo vlastito putovanje – od problematičnog klinca do vodećeg intelektualnog mislioca i organizatora – pokazuje moć obrazovanja. Kako je jednom elokventno rekao: “Obrazovanje je naš pasoš za budućnost, jer sutra pripada ljudima koji se za to pripremaju danas.”
Proslavljajući Malcolmovo naslijeđe, također moramo priznati njegovu spremnost da evoluira i prilagodi svoje stavove. Njegov život je bio obilježen kontinuiranim učenjem i rastom, što ga je dovelo do toga da usvoji inkluzivniju i globalniju perspektivu. Malcolm je zaista bio nadaren briljantnim umom i velikom moralnom hrabrošću.
Sljedeće godine, biti značajan događaj posvećen 100. rođendanu Malcolma X-a. „Konvencija Afrikanaca“, koju organizira poznati britanski naučnik profesor Kehinde Andrews, održat će se u Gambiji od 17. do 19. maja 2025. godine.
Ovaj skup ima za cilj da ispuni Malcolmovo naslijeđe povezivanjem s ljudima iz Afrike i dijaspore kako bi se izgradila globalna organizacija za crnce.
Ciljevi konvencije uključuju jačanje jedinstva, unapređenje socijalne pravde i stvaranje snažnog, kolektivnog glasa za crnačke zajednice širom svijeta. Ovaj događaj naglašava trajni utjecaj vizije Malcolma X-a i kontinuirane napore da se izgradi solidarnost među crnačkim zajednicama širom svijeta.
Relevantnost Malcolma X-a danas je neosporna. Beton. Postavljeno u kamenu. Njegova ljubav i zalaganje za crne američke potomke robova, njegov čvrst stav protiv policijske brutalnosti i njegovi napori da izgradi globalnu solidarnost nude pouke i primjer za sve nas.
/Richard Sudan je novinar i pisac specijaliziran za antirasizam i izvještavao je o raznim pitanjima ljudskih prava iz cijelog svijeta. Pisao je zaThe Guardian, Independent, The Voice i mnoge druge časopise./
(TBT, THE NEW ARAB)
