Angelique Eijpe je svoje radne dane provodila tako što je u uredu u Haagu strateški osmišljavala budućnost nizozemske vanjske politike. U dvadeset i jednoj godini diplomatske karijere bila je zamjenica nizozemskog veleposlanika u Omanu i bavila se bliskoistočnom politikom. Sada je Eijpe nezaposlena. U siječnju je napustila nizozemsko Ministarstvo vanjskih poslova iz prosvjeda prema reakciji svoje vlade na rat između Izraela i Hamasa.
„Ja hranim svoju obitelj. Ali sam partneru rekla – ne mogu više sudjelovati u tome. Na kocki je moj osobni i profesionalni integritet”, kaže Eijpe. Prije napuštanja Ministarstva sudjelovala je u organizaciji štrajkova sjedenjem pred zgradom nizozemske vlade u Haagu, koji su za cilj imali trenutnu obustavu vatre i primirje u Pojasu Gaze.
EU i SAD smatraju Hamas terorističkom organizacijom i označili su Hamasov napad na Izrael 7. oktobra 2023. kao „najsmrtonosniji napad na židovski narod od holokausta”.
Iz straha da bi trenutno primirje ohrabrilo Hamas, Bruxelles i Washington su oklijevali postaviti taj zahtjev, iako je niz zemalja članica Unije pojedinačno postavljao taj zahtjev. EU je zahtijevao „humanitarne koridore i pauze u borbama” u Gazi.
Desetak osoba sjedi na pločniku, desetak stoji držeći transparent na kojem se zahtijeva prekid vatreDesetak osoba sjedi na pločniku, desetak stoji držeći transparent na kojem se zahtijeva prekid vatre
EU i SAD su tražili pojačan humanitarni pristup Pojasu Gaze i upozoravali na tamošnju tešku situaciju. Washington podržava Izrael financijski i vojno, a nastavljen je i izvoz naoružanja i vojne opreme iz više europskih zemalja u Izrael. Među njima su Nizozemska i Njemačka.
„Zabrinutost se suspendira”
Eijpe ima puno termina, iako je ostala bez posla. Radila je na povezivanju diplomata s obje strane Atlantika, koji su ljuti. U petak (3.2.2024.) 800 državnih službenika iz Evropske unije, Velike Britanije i SAD-a objavili su anonimno pismo u kojem od svojih vlada zahtijevaju promjenu kursa. Eijpe kaže da je od objavljivanja pisma broj potpisnika porastao na skoro 900.
„Izrazili smo našu zabrinutost da politika naših vlada/institucija ne služi našem interesu… naša profesionalna razmišljanja su suspendirana političkim i ideološkim razmišljanjem“, kaže se u pismu.
Visoki službenik Evropske unije koji je sastavio pismo, želi ostati anoniman. On kaže za DW da u uredima vlasti vlada „kultura šutnje“ i da ljudi koji se jave za riječ bivaju promatrani kao „vrlo emocionalni aktivisti“.
U pismu se kaže da su vlade podržale Izrael „bez pravih uvjeta ili obveze za polaganje računa“. „Postoji vjerodostojan rizik da politika naših vlada doprinese teškom kršenju međunarodnog humanitarnog prava“, kaže se u pismu.
Eijpe kaže da su pismo potpisali državni činovnici iz Njemačke, Belgije, Finske, Velike Britanije, Francuske, Švedske i institucija Europske unije. DW ne može provjeriti identitet ili broj potpisnika.
Ako se uzme u obzir da u svim tim zemljama postoji na stotine tisuća državnih službenika, 900 imena je izuzetno malen broj. Ali transatlantsko priopćenje je do sada najopsežniji službeni prosvjedni dokument. Eijpe smatra da je to samo vrh ledene sante. Dodaje da su američki državni službenici posebno oprezni zbog nedovoljne zaštite komunikacije na radnom mjestu.
Novinska agencija EU Observer je prošlog mjeseca izvijestila o posebnom priopćenju koje je potpisalo 1.500 službenika Evropske unije. U njemu se traži embargo na isporuke oružja Izraelu. Al Jazeera je u listopadu javila o pismu koje je navodno potpisalo 800 suradnika Evropske unije u kojem se kaže da se „EU sa svojom reakcijom na sukob izlaže opasnosti da izgubi ukupni kredibilitet.”
Izrael odbacuje optužbe
Izraelski dužnosnici odbacuju tvrdnje iz pisma da „Izrael u vojnim akcijama u Gazi nije postavio nikakve granice“ . Izraelska vojska kaže da čini „sve što je moguće da bi ograničila civilne žrtve u Gazi“. „Hamas koristi te napore tako što potiče civile da ignoriraju upozorenja izraelske vojske“, kaže se na web-stranici izraelske vojske. Tamo se kao primjeri navode telefonske poruke i pozivi te tiskani letci koje je Izrael uputio civilima na tom području.
Jedan predstavnik Izraela u Bruxellesu je na pisma reagirao ovako: „U vremenima kao što je ovo za našu zemlju, nije lako gledati kako neki pojedinci biraju da budu protiv. Pokušavaju iskoristiti situaciju, da ruiniraju dobre radne odnose između naših zemalja i da potkopaju sve što smo do sada postigli. To je za žaljenje, ali mi ne vjerujemo da to predstavlja cijele zemlje.”
„Normalno je” da se vodi rasprava
Ministarstvima vanjskih poslova je izgleda jasno da u dijelovima centara moći ima nezadovoljstva. „Normalno je da se i u našem ministarstvu vodi društvena rasprava o sukobu između Izraela i Hamasa. Mišljenja smo da treba postojati prostor za tu raspravu i ohrabrujemo suradnike da interno stupe u dijalog”, rekao je glasnogovornik nizozemskog Ministarstva vanjskih poslova za DW. „Istovremeno, politiku Ministarstva određuje ministar, a on je dužan za nju pred Parlamentom polagati račun. To se podrazumijeva u radu svakog državnog službenika.”
Njemačko ministarstvo vanjskih poslova je priopćilo da je „primilo na znanje” transatlantsko pismo. Evropska komisija izjavljuje da „preispituje” saopćenje u pismu. Glasnogovornik Britanskog ministarstva vanjskih poslova je za DW izjavio: „Velika Britanija želi što skoriji završetak borbi u Gazi“ i zahtijeva i dalje poštivanje humanitarnog međunarodnog prava kao i zaštitu civila.
Nema jedinstva u Uniji?
Mihail Chihaia je stručnjak za bliskoistočnu politiku u Evropskom centru za politiku (European Policy Centre). Kaže da bi ovakva pisma mogla povećati pritisak na europske i američke donositelje odluka „da inzistiraju na primirju, ali da ulože napore da se pronađe dugoročno rješenje“. On dodaje da se razlike u stavovima ne pokazuju samo iza zatvorenih vrata, pa trajna napetost u vezi s ovim pitanjima čini zajedničko djelovanje manje vjerojatnim. „EU će nažalost i dalje imati poteškoća da u slučaju konflikta u Gazi govori jednim glasom“, rekao je on.
U posljednjih nekoliko tjedana Bruxelles pokušava da ne bude samo promatrač već i posrednik, nastojeći da ispita mogućnost „rješenje s dvije države” kod svih zainteresiranih strana. Chihaia smatra da taj plan zahtijeva „snažnu podršku zemalja članica, pristanak regije i praktične korake ka realizaciji“. On dodaje da će u suprotnom taj plan „postati još jedan tigar od papira“.
(TBT,DW)
