Sjedinjene Države tvrde da su pronašle nalogodavca za napad krajem siječnja na američku bazu u Jordanu blizu granice s Irakom. U napadu dronom poginula su tri američka vojnika. “Vjerujemo da je napad planirala, financirala i izvela krovna organizacija pod nazivom Islamski otpor u Iraku”, rekao je šef za odnose s javnošću Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby. „Islamski otpor“ smatra se paravojskom, koju podržava Iran.
Tokom vikenda SAD je u znak odmazde pokrenuo napade na proiranske položaje u Siriji i Iraku. Američka vojna akcija dolazi usred velikih napetosti na Bliskom istoku, izazvanih ratom između Izraela i islamističke palestinske organizacije Hamasa. Strahuje se od mogućeg direktnog sukoba između SAD-a i Irana.
Iran negira optužbe i prijeti
Iranska državna novinska agencija IRNA prenosi da Iran negira bilo kakvu umiješanost u napad. “Mi ne želimo rat, ali ga se ni ne bojimo”, rekao je za IRNU zapovjednik Iranske revolucionarne garde general Hosein Salami. “Mi nismo ratni huškači. Mi samo branimo sebe i našu čast.”
Ministar vanjskih poslova Hosein Amirabdolahian također je pozvao SAD da se suzdrži od prijetnji i okrivljivanja i da se fokusiraju na političko rješenje. Odgovor Irana, u odnosu na prijetnje, će biti brz i odlučan.
Gruba je simplifikacija svaki pojedinačni korak paravojnih jedinica povezanih s Iranom pripisivati isključivo odlukama donesenim u Teheranu, kaže Hamidreza Azizi, stručnjak za Iran u njemačkoj Zakladi za znanost i politiku (SWP) u Berlinu. Iran podržava različite naoružane skupine u inozemstvu, uključujući paravojsku hutista u Jemenu, Kataib Hezbolah u Iraku i Hezbolah u Libanu. One, po njegovim riječima, „zajedno čine osovinu otpora protiv Izraela i SAD-a”.
Podrška uključuje osiguravanje oružja, logističku i ekonomsku potporu. “Na osnovi toga se svakako može zaključiti da su kolektivnu odluku o eskalaciji protiv SAD-a i Izraela kao odgovor na rat u Gazi koordinirano donijele sve ove skupine uz podršku Irana”, kaže stručnjak iz berlinske zaklade Azizi, koji je, prije nego što je preselio u Njemačku 2020. godine, doktorirao na temu: „Regionalna sigurnost na iranskim sveučilištima“. Međutim, pojedinačne paravojne jedinice imaju značajnu autonomiju na taktičkom i operativnom planu, posebno pri odabiru ciljeva. “U tom pogledu teško je procijeniti u kojoj je mjeri Iran bio uključen u napade”, dodaje Azizi.
„Malo je vjerojatno da Iran nije znao ništa o napadima”, smatra s druge strane iranski stručnjak Ali Fathollah-Nejad. Situacija na Bliskom istoku je uz to vrlo opasna za Islamsku Republiku, kaže osnivač Berlinskog centra za Bliski istok i globalni poredak (CMEG) u intervjuu za Švicarsku TV-postaju SRF.
Vodilo se računa da se ne dođe u direktan sukob s SAD-om ili Izraelom. Jer, jedan takav rat bi ugrozio sigurnost režima u Teheranu. “Ljudi na vlasti u Teheranu su toga svjesni.”
Borba za utjecaj u pograničnim područjima
Napad dronom na američku vojnu bazu al-Tanf krajem siječnja dogodio se u regiji koju je do 2015. godine kontrolirala džihadistička teroristička organizacija Islamska država (ISIL).
Posljednjih godina IS je u velikoj mjeri razbijen. Strani akteri su sada preuzeli kontrolu nad tim područjem. SAD je tamo prisutan uz suglasnost jordanske vlade. Njihove oružane snage trebale bi okružiti i ograničiti djelovanje preostalih paravojnih trupa IS-a što je više moguće.
Prema nedavnom istraživanju Međunarodne krizne grupe (ICG), Iran je tamo također snažno zastupljen. Međutim, veličinu iranskih snaga teško je procijeniti, navodi ICG. U Washingtonu postoje strahovi da Iran želi napraviti kopneni koridor istok-zapad kroz Irak i Siriju, koji bi dopunio postojeći zračni koridor. Iran bi stoga mogao opskrbljivati Hezbolah u Libanonu oružjem – sve do Mediterana.
Iran, zauzvrat, želi spriječiti SAD da kontrolira rutu od turske do jordanske granice u smjeru sjever-jug, kaže se u analizi ICG-a. To bi odsjeklo Iran od njegovih saveznika i zamjenskih igrača u regiji.
Ne mogu se isključiti nove provokacije
Iran bi najradije “protjerao SAD” iz regije, izjavio je duhovni i politički vođa u Iranu Ali Khamenei. Zbog toga se u Teheranu na rat u Gazi gleda kao na pogodnu priliku za povećanje pritiska na SAD, kaže politolog Azizi. Ponovljeni napadi na američke ciljeve u regiji mogli bi dovesti do toga da SAD izvrši pritisak na Izrael da brzo okonča rat s Hamasom.
“Kao rezultat toga, došlo je do podjele rada između skupina koje su u savezu s Iranom”, rekao je Azizi. “Paravojne snage hutista su preuzele zadatak stvaranja stresa u Crvenom moru, dok su iračke milicije vršile pritisak na SAD u Iraku i istočnoj Siriji.”
Međutim, cilj svih američkih protuakcija je izbjegavanje daljnjih američkih gubitaka, rekao je Azizi. “Iran i njegovi saveznici znali su da će smrt američkih vojnikinja i vojnika izazvati snažniji odgovor Washingtona. A Teheran ne želi rat s Washingtonom.”
(TBT, DW)
