Još nema konačne odluke o sudbini najatraktivnijih dijelova Sarajeva. Upravo to dr. Dragan Stevanović, vijećnik SDP-a u Općinskom vijeću Centar Sarajevo, smatra jednim od najvećih ispita za trojku u Sarajevu.
HODŽIN JORGAN
“ Skenderija, Hastahana, Crni vrh, Kvadrant A i Kvadrant B na Marindvoru ključna su pitanja u gradu Sarajevu na kojima će trojka dugoročno položiti ispit ili se u Sarajevu raspasti. Sve se vrti oko hodžina jorgana i sva dešavanja u trojci u suštini su oko ovih pitanja, a ostalo je bio i ostao igrokaz za javnost. Rješenje za trojku je jednostavno, donijeti regulacioni plan za Marindvor (nadležan Grad Sarajevo, a plan priprema kantonalni Zavod za urbanizam) uz prethodnu široku raspravu u koju će biti uključeni stručnjaci i građani te poštovati ta mišljenja iz javne rasprave. Sve drugo je šuplja jer ne donosi se regulacioni plan da bi se pogodovalo investitoru, već investitor mora poštovati postojeći regulacioni plan, naveo je Stevanović.
Bivši direktor BBI banke Amer Bukvić i Edin Džeko grade poslovno-stambeni objekat Premier Park na Marindvoru
Godinama je Kvadrant B, dio sarajevskog naselja Marindvor, koji se proteže od trgovačkog centra SCC do mosta Skenderija, uz samu obalu rijeke Miljacke, u žiži javnosti. Ima tu starih građevina od kojih su neke u ruševnom stanju. Na tom području je bila i Električna centrala, izgrađena tokom austrougarske vladavine, koja se u martu prošle godine urušila. Kvadrant B je prostor za koji se vežu i mnoge kontroverze, što je vjerovatno i odgovor na pitanje zbog čega toliko atraktivna lokacija izgleda kao da je rat jučer završen.
Prijedlog je da se na ovom prostoru izgradi podzemna koncertna dvorana s velikim trgom. Arhitektonsko rješenje za koncertnu dvoranu je izabrao međunarodni žiri kojim je predsjedavala slavna arhitektica Zaha Hadid. Namjera da se iznad koncertne dvorane napravi zgrada čija bi visina bila jednaka visini SCC-a nije naišla na odobravanje. Struka smatra da bi se time ugrozila funkcionalnost dvorane, tj. njena akustika. Izgradnja je osporavana i zbog ruže vjetrova, odnosno zbog prečišćavanja zraka.
“Takvi su nasrtaji na taj prostor bili da je to katastrofa. Ranije su to bili manji talasi, sada su ogromni. Izgradnjom na tom prostoru grad bi postao bajka, ali da prenesemo nešto iz Evrope, atraktivno, a ne da trčimo u Dubai, da se divimo staklu i visini. Za dvoranu je bio raspisan natječaj za arhitekte do 35 godina, znači okrenut mladosti i budućnosti, ideji i prostoru, a ne profitu. Izabran je takav rad, tvrdim, da bi više ljudi išlo da vidi koncertnu dvoranu, nego što bi išlo na Baščaršiju”, govori nam arhitekt Hasan Ćemalović smatrajući da će se za ovu, kako je naziva, biser-lokaciju i dalje najveće borbe voditi.
“ Naknada za zemljište određuje se u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji kao tržišna vrijednost u novcu, u zavisnosti od zone u kojoj se zemljište nalazi, što je utvrđeno Odlukom o utvrđivanju visine naknade za građevinsko, poljoprivredno i gradsko građevinsko zemljište u 2021. Predmetno zemljište Kvadranta B se nalazi u ekstra zoni gradskog građevinskog zemljišta, a visina naknade za predmetno zemljište iznosi 1.501 do 3.000 KM po kvadratnom metru”, rekli su nam u sarajevskoj Općini Centar.
Bivši direktor BBI banke Amer Bukvić i bh. reprezentativac Edin Džeko grade poslovno-stambeni objekat Premier Park na Marindvoru. Stambeno-poslovna zgrada smještena je iza Sarajevo City Centra, a u idejnom projektu odranije navodi se da će objekat imati garaže koje se protežu na dva podzemna sprata, šest spratova i potkrovlje. Podaci do kojih smo došli pokazuju da su Bukvić i Džeko zajednički vlasnici firme Premier Investment Group d. o. o. Sarajevo sa kapitalom od po 5,4 miliona KM, tako da je ukupni kapital firme 10,8 miliona KM.
CIN je još 2021. godine pisao kako je Općinski sud u Sarajevu uknjižio vrijedno zemljište u centru grada na preduzeće bankara Amera Bukvića iako je to bilo zabranjeno odlukom višeg suda zbog sumnje da su ga njegovi prethodni vlasnici stekli na nezakonit način. Prodaju 14,6 duluma zemljišta na Marindvoru zabranio je Kantonalni sud u Sarajevu još u septembru 2019.
Mnogima je dobro poznata i trakavica u vezi s najavljenom izgradnjom poslovne zgrade Centralne banke BiH u sarajevskom parku Hastahana. U septembru prošle godine Centralna banka je krenula u potragu za novom lokacijom za izgradnju poslovnog objekta Glavne jedinice Sarajevo, a nakon što nije uspjela ovaj objekat izgraditi u parku Hastahana. Kazali su da nije riječ o odustajanju od izgradnje u parku, već da su bili primorani da pravno zaštite svoje interese, smatrajući da ih je Općina Centar ugrozila. Građani su kada je riječ o ovoj lokaciji bili jasni, žele uređeni park.
“ Postavlja se pitanje zašto smo mi kao arhitekti zaboravili značaj objekta Hastahane i zašto pristajemo na njeno definitivno brisanje. Dovoljno je reći da je ona bila prva bolnica na Balkanu pa da se shvati njen kulturni i historijski značaj. Ono što trebamo danas uraditi jeste osmisliti parterno uređenje vanjskog prostora i u tom pogledu raspisati arhitektonski konkurs, gdje bi vanjski prostor i objekt Hastahane činili jednu cjelinu. U tako obnovljeni objekt Hastahane moguće je smjestiti i sadržaje projektiranog Muzeja opsade grada i stvoriti jednu novu prepoznatljivu tačku u gradu koja zaslužuje svoje postojanje, govori Ćemalović.
Arhitekta Mufid Garibija smatra da bi bila greška da se ovaj prostor zatvori, da ljudi budu opasani zgradama.
“Primamljiva je to i lijepa lokacija. Treba pokazati temelje Hastahane, da se zna šta je tu bilo i pretvoriti u park bez nekih egzibicija i kiča”, kaže Garibija.
Skenderija, smještena u centralnom dijelu Sarajeva, kultno je mjesto i okupljalište Sarajlija. Diskutuju o njoj građani, arhitekte, urbanisti, privrednici i naravno, političari. Posljednjih godina je zapuštena, ali i na udaru investitora koji su prepoznali lokaciju pa bi da sruše objekte i tu, između ostalog, izgrade poslovno-stambene komplekse. Ideja da na Skenderiji nikne mali Dubai naišla je na otpor struke, ali i građana.
PITOM GRAD
“ Ma oni više ne znaju šta bi sa Skenderijom, raznih ideja je bilo, pa i govora o rušenju. Ne znaju urbanizirati, ne znaju srediti, ne mogu to osmisliti… Pa eto, neka Arapi to sebi naprave, ako su u stanju, a nisu u stanju. Oni mogu napraviti velike zgrade, ali da sačuvaju historijska dobra, pa to nema šanse. Mogli su i prije arhitekti dići Dom mladih, ali držao se nivo ostalih objekata, išli su da to uklope, da Skenderiju vidiš, a da vidiš i Trebević. Ne treba izlaziti u susret nekome ko nema milosti ni prema čemu, treba to sačuvati, ostaviti Sarajevu, ovo je pitom grad i ne možemo od njega praviti džunglu, a imamo i problem sa zrakom, i tu politika treba da se udalji. Mi uzimamo od Sarajeva, a treba dati Sarajevu. Kako su nama naši preci ostavili, da i mi drugima ostavimo da u budućnosti uživaju u Sarajevu, posebno na obali Miljacke, poručuje Garibija.
(TBT, Oslobođenje)
