Posljednja tri desetljeća sve intenzivnije se razvijaju odnosi između Republike Azerbajdžan i Države Izrael. Odnosi su dosegli razinu strateškog partnerstva. Površni analitičari opisuju savez Bakua i Tel Aviva jednostavnom sintagmom „nafta za oružje“. Međutim, iako je takvo viđenje točno, ono je površno i ne opisuje ni izbliza svu dubinu azerbajdžansko-izraelskih odnosa u povijesnom, kulturološkom i političkom smislu. Svoditi jedinstveno partnerstvo jedne muslimanske i židovske države na samo oružje i naftu je svetogrđe jer se radi o jedinstvenom političkom fenomenu koji pokazuje kako i muslimanske države mogu njegovati prijateljstvo s Izraelom.
Povijesni kontekst
Azersko-židovski odnosi imaju dugu povijest koja seže sve do Babilonskog progonstva židovskog naroda prije 2700 godina. Za razliku od drugih većinski muslimanskih država gdje su bili izloženi progonima, u Azerbajdžanu su Židovi tijekom povijesti živjeli u miru. Azerska zemlja je povijesno poznata po svom multietničkom duhu iako je dominantno muslimanska i šijitska. Povijest mirnog suživota muslimana i Židova najslikovitije se može vidjeti na primjeru Crvenog sela, drevnog, židovskog naselja u azerbajdžanskoj pokrajini Quba. Njega je stvorio azerbajdžanski vladar Fatali Khan u 18. stoljeću kako bi zaštitio Židove koji su bježali iz Perzije.
Iako su nakon raspada SSSR-a mnogi azerski Židovi migrirali u Izrael, nisu zaboravili svoje korijene. To se dobro vidjelo tijekom Drugog rata za Nagorno-Karabah 2020. kad su tisuće azerbajdžanskih Židova izišle na ulice Jeruzalema i Tel Aviva mašući azerbajdžanskim zastavama s polumjesecom i zvijezdom. To je jedinstven primjer u kojem Židovi daju potporu državi iz koje su migrirali a da nije SAD. Kad je ta država muslimanska, tada je to još jedinstveniji slučaj. Dok su Židovi koji su otišli ili su protjerani iz Sirije ili Iraka nostalgični za svojom starom domovinom ali nemaju je namjeru posjetiti, azerbajdžanski Židovi turistički joj se vraćaju u vrijeme godišnjih odmora.
Može se bez pretjerivanja reći kako Izraelci podrijeklom iz Azerbajdžana imaju dvije domovine: Izrael i Azerbajdžan. Za razliku od arapskih prijestolnica gdje je uglavnom uništena židovska povijesno-kulturna baština, azerska prijestolnica Baku je kozmopolitski grad gdje živi hiljade Židova i slobodno ispovijeda svoju vjeru u dvije sinagoge koje je financirala država. Danas u Azerbajdžanu živi oko 30 hiljada Židova i oni su posljednji preostali Židovi na Južnom Kavkazu. Azeri poštuju dugotrajnu borbu za staranje nezavisne židovske države. Baku je dugo vremena bio središte cionističkog pokreta a mnogi azerbajdžanski Židovi bili su na čelu nacionalističkog pokreta za stvaranje neovisne azerske države od 1918. nadalje. Može se reći da je sekularni karakter Azerbajdžana (republikanizam, umjereni islam, pluralizam) stvorio sklonost prema Židovima.
(TBT,G.N.)
