ANALITIKA
Politički odnosi s Bosnom i Hercegovinom
postat će glavna tačka vanjskopolitičke strategije Vlade Andreja Plenkovića. A
ova strategija temeljit će se na tri osnovne premise: prvo, sve će se raditi u
dogovoru s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović jer je u pitanju državna
politika, drugo, smatramo da je širi interes da BiH postane dio Evropske unije
i NATO-a, i treće, podržat ćemo tamošnje dogovore koji se vode oko
ravnopravnosti triju naroda i federalizma
Piše: Robert Bajruši, thebosniatimes.ba
Politički odnosi s Bosnom i Hercegovinom
postat će glavna tačka vanjskopolitičke strategije Vlade Andreja Plenkovića. A
ova strategija temeljit će se na tri osnovne premise: prvo, sve će se raditi u
dogovoru s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović jer je u pitanju državna politika,
drugo, smatramo da je širi interes da BiH postane dio Evropske unije i NATO-a,
i treće, podržat ćemo tamošnje dogovore koji se vode oko ravnopravnosti triju
naroda i federalizma, jučer nam je potvrdio vjerovatno jedan od najvažnijih
članova buduće Plenkovićeve Vlade, u razgovoru o vanjskoj politici i glavnim
prioritetima.
Kako Sabor još nije formalno potvrdio novu
Vladu, sagovornik je pristao na razgovor uz uvjet anonimnosti. Međutim,
potvrdio je da postoje ozbiljni planovi za vođenje puno intenzivnije politike
prema BiH, a identičnu procjenu dobili smo prije toga i u predsjedničkom uredu,
što pokazuje da se radi o koordiniranoj strategiji.
Usto, izvjesno je da će odlazak u Sarajevo
biti prvi Plenkovićev inozemni nastup, a i to govori o prioritetima nove Vlade.
Kolinda Grabar-Kitarović u četvrtak je u
razgovoru s predsjednikom Evropske komisije Jean-Claudeom Junckerom izrazila
zabrinutost posljednjim zbivanjima u BiH i zatražila “da se toj državi pomogne
ne samo u procesu reformi na putu u članstvo EU, nego i u uređenju države kako
bi doista sva tri naroda, naravno u našem slučaju prvenstveno smo
zainteresirani za poziciju hrvatskoga naroda, bili doista ravnopravni na
cijelom teritoriju BiH”.
Ovo nije prvi put da se Kolinda bavi Bosnom
i Hercegovinom i predlaže izmjene Daytonskog sporazuma jer početkom ljeta, na
Pantovčaku su pripremali novu političku platformu prema BiH. U osnovi,
inicijativa koju je pokrenula Kolinda, sadržavala je dva aspekta: jačanje
položaja Hrvata u BiH, a zauzvrat je Hrvatska trebala pomoći susjednoj državi u
izlasku iz međunarodne izolacije i ubrzanju puta prema EU.
Negodovanja
Sve je, međutim, zamrlo zbog pada Vlade
Tima Oreškovića, i predizborne kampanje, a i u BiH su se u oktobru održali
lokalni izbori.
Još ranije, Kolinda je, odmah nakon
stupanja na predsjednički položaj, izazvala burna negodovanja kada je za Bosnu
i Hercegovinu najavila da će tražiti nadogradnju Daytonskog mirovnog ugovora,
kao i da britansko-njemačka inicijativa ima svojih prednosti, ali ima jedan
velik nedostatak – da se ne pruža jednakopravnost hrvatskom narodu u BiH.
Ubrzo je shvatila da mora reterirati, i to
je objavila u intervjuu za BH Televiziju.
Na upit o trećem entitetu odgovorila je da
će podržavati rješenja i prijedloge koje budu stavili na stol i predložili
legitimni hrvatski predstavnici u Bosni i Hercegovini.
Sada je u razgovoru s Junckerom opet
kritizirala položaj Hrvata (“gura ih se u status manjine”, kažu na Pantovčaku),
i prema izvoru iz Ureda predsjednice “nitko u Bruxellesu se nije usprotivio
ovom mišljenju, a to već nešto govori”. Izgleda kako Kolindino stajalište
dijeli i buduća hrvatska Vlada, ali oni ipak izbjegavaju tražiti promjene
Daytona:
– U našem je interesu Bosna u EU i NATO-u,
uz manji utjecaj Rusije i Turske na tamošnju politiku. Što se tiče
federalizacije, u Sarajevu ne trebaju skočiti čim čuju ovaj pojam jer i to je
legitimna ideja. Ali svi prijedlozi o rješavanjima problema moraju dolaziti iz
same BiH, a Hrvatska će uvijek biti spremna pomoći – ispričao je sagovornik
Jutarnjeg lista.
Očito se žele izbjeći svađe s vodstvom
susjedne države kao i potencijalno neugodne situacije. Na primjer, nedavni
odlazak Mire Kovača i Bože Petrova u Stolac i slikanje s tamošnjim hrvatskim
političarima jedan visokorangirani diplomat opisao je kao “čisti amaterizam”.
Stier i Picula
Nova hrvatska politika prema BiH uvelike je
slična strategiji Tonina Picule i Davora Ive Stiera iz septembra 2013. kada su
zajedno uputili pitanje europovjereniku Štefanu Füleu zauzimajući se za institucionalnu
ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini. Nekoliko mjeseci poslije,
predstavili su svoja stajališta i u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su
gostovali na poziv ureda Europskog parlamenta i Delegacije EU u SAD-u i u
brojnim razgovorima u američkom Kongresu, State Departmentu, Svjetskoj banci,
Pentagonu, Sveučilištu John Hopkins i predavanjima objašnjavali situaciju u BiH
i dobili podršku za svoju inicijativu.
(TBT, Jutarnji.hr)