KOLUMNA
Tri
destabilizirajuće sile pridonose razdvajanju EU i NATO-a: djelovanje nekoliko
nezadovoljnih članica, prijetnja smanjenja američkog angažmana i dugoročne
ambicije ruskog režima
Piše: Janusz
Bugajski, thebosniatimes.ba
Tri
destabilizirajuće sile pridonose razdvajanju EU i NATO-a: djelovanje nekoliko
nezadovoljnih članica, prijetnja smanjenja američkog angažmana i dugoročne
ambicije ruskog režima. Britanski predstojeći izlazak pomiješan je s trajnim
opiranjem odlukama EU u zemljama kao što su Poljska i Mađarska, prijetnjama za
napuštanje eurozone u Italiji i drugim dijelovima južne Europe te rastućim
populističkim nacionalizmom u nekim zapadnoeuropskim državama. Pojedini glavni
gradovi pomno će motriti rezultate Brexita kako bi procijenili bi li se mogli
okoristiti sljedeći London na putu iz Unije.
Američki
predsjednički izbori nisu u tome pomogli. Upravo obrnuto, republikanski
kandidat Donald Trump pozdravio je Brexit i sasvim očito favorizira slabljenje
ili čak dezintegraciju Unije. Trump je također dao svjež poticaj europskom
antiamerikanizmu koji se često kombinira s pozivima za nacionalni suverenitet
kako bi se eliminiralo transatlantsko savezništvo. Iako to ni jedan vodeći
europski političar neće javno priznati, Trump predstavlja jedinstvenu priliku
za poticanje antiamerikanizma i uklanjanja neželjenog američkog utjecaja. Za
mnoge nacionalne i stranačke vođe Amerika je prigodan žrtveni jarac za mnoge
europske mane.
Ipak, teško je
biti antiamerikanac za umjerene Obamine vlade ili Hillary Clinton kao moguće
nasljednice. Nasuprot tome, Trump utjelovljuje sve što Europljani vole mrziti
kad je riječ o Americi. Njegova zaprepašćujuća arogancija i neznanje, njegovo
ocrnjivanje žena i manjina i njegove tvrdnje o američkoj veličini pomažu onima
koji nastoje oslabiti transatlantsku vezu. Značajan dio europske javnosti
odbija tezu o američkoj “izuzetnosti” doživljavajući je kao tvrdnju o
moralnoj i političkoj superiornosti. Trumpovo predsjedništvo demonstriralo bi
da SAD ni po čemu nije drukčiji od bilo koje druge zemlje te da ga vodi
megalomanijak i demagog. Jedna je od važnih političkih inicijativa koju su
progurali antiamerikanci, a koju podržava i Trump, prekid inicijative za
slobodnu trgovinu, Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo
(TTIP), o kojoj se trenutačno pregovara. Kritičari tvrde da će dati američkim
tvrtkama još više neželjene moći i utjecaja u Europi. Paradoksalno, Trump
vjeruje da slobodna trgovina šteti američkim radnicima. Prekid slobodne
trgovine također će osigurati uvjete za navodno poguban utjecaj banaka s Wall
Streeta u Europi. Populisti kao i figure iz sustava dugo su kritizirali ono što smatraju američkom
financijskom manipulacijom.
Ljevičari su
također ushićeni jer Trumpova retorika pomaže potkopavanju NATO-a. Dok će neki
europski federalisti, u Francuskoj i Njemačkoj posebno, tražiti alternativnu EU
vojsku, većina nacionalista nastojat će eliminirati sva savezništva ili postati
neutralni ili se osloniti na svoje neovisne vojne snage.
Druga je velika
europska predrasuda da se Amerika ponaša kao Big Brother baveći se masovnim
nadzorom. Mnogi Europljani su uvjereni da CIA sluša njihove telefonske
razgovore, motri njihove mailove i napise na društvenim mrežama pod izgovorom
borbe protiv islamskog ekstremizma. Moguće Trumpovo predsjedništvo povećalo bi
pozive za ukidanje transatlantske obavještajne suradnje.
Ruska politika je
treća opasnost za zapadno jedinstvo. Napadanje NATO-a je korisna metoda kojom
se osigurava da se Europljani razoružaju i spriječi obrana zemalja koje je
Moskva napala, kao što je Ukrajina. Ipak, EU projekt je percipiran kao
fundamentalnija prijetnja nego NATO moskovskim euroazijskim ambicijama. EU
standardi legalnosti, razvidnosti i konkurentnosti predstavljaju izazov ruskom poslovnom
modelu koji se temelji na korupciji, zamračivanju i monopolizaciji. Odredbe EU
o političkim i ljudskim pravima potkopavaju autokratski model upravljanja koji
Moskva preferira kod susjeda i koji olakšava manipuliranje takvim savezništvima
nego što je slučaj s demokracijama koje redovito mijenjaju vlade. Brexit i
drugi problemi unutar EU dobrodošli su u Moskvi jer dijele Uniju i ohrabruju
bilateralne poslovne odnose između pojedinačnih zemalja i Rusije, ograničavaju
daljnje širenje EU i mogu ugasiti aspiracije za članstvo u EU kod neposrednih
ruskih susjeda kao što su Ukrajina, Moldavija i Gruzija.
Moskva u svojim
propagandnim napadima nastoji zabiti klin između “anglosaksonskih”
zemalja SAD-a, Velike Britanije i Kanade i kontinentalne Europe. Vjeruje se da
su ove potonje sklonije korupciji i lakše iskoristive. Cilj je Kremlja
podijeliti Zapad, onemogućiti bilo kakvu trajnu transatlantsku solidarnost
protiv Rusije i osigurati podršku susjedima koji su pod paskom Moskve. Vrlo su
poučna izvješća koja su nedavno procurila u Njemačkoj kako Putin radi na
rušenju Angele Merkel jer smatra da daje previše podrške Washingtonu i
ekonomskim sankcijama protiv Moskve. Njemačka unutarnja sigurnosna agencija,
Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka (BfV), otkrila je da Kremlj sustavno
radi na destabilizaciji i dezinformiranju u zemlji. Podržava protuvladine
prosvjede nacionalističkih i antiimigrantskih skupina te vodi informacijski rat
osmišljen da potakne javni bijes protiv Berlina zbog priljeva izbjeglica.
U širem kontekstu
sve države EU postale su izuzetno ranjive u slučaju ruskih napada.
(TBT, Washington
mail)
