Piše: Norbert Mappes-Niediek, thebosniatimes.ba
Zvučalo je kao konačni obračun. „Vi niste visoki predstavnik”, napisao je Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska (RS), visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH Christianu Schmidtu u četvrtak (14.9.) u otvorenom pismu. „Vi ne zastupate međunarodnu zajednicu u Bosni i Hercegovini.” Za slučaj da Schmidt, kako je najavljeno, iz glavnog grada Sarajeva odluči putovati u Banju Luku, glavni grad RS-a, Dodik je čak izrekao konkretnu prijetnju njemačkom političaru i upozorio ga da mora računati s „uhićenjem i protjerivanjem”. I najavio da se upravo radi na odgovarajućem dekretu.
Otkad je 66-godišnji Christian Schmidt (CSU), bivši ministar poljoprivrede u vladi Angele Merkel, preuzeo svoju dužnost, sve se preokrenulo u maloj balkanskoj državi s 3,5 milijuna stanovnika. Od trojce isto tako moćnih kao i korumpiranih vođa nacionalnih stranaka Bošnjaka, Srba i Hrvata samo je jedan još na vlasti: Dodik. Jer, strogim uredbama, podržanima od strane Berlina i prije svega Washingtona, Schmidt je uspio progurati nove izbore koji su godinama bili blokirani.
Rezultat: bošnjačka Stranka demokratske akcije na čijem je čelu Bakir Izetbegović, sin legendarnog ratnog predsjednika Alije, nije ušao u vladu. Njegov hrvatski kolega Dragan Čović, koji je već tri puta optužen za korupciju i svaki put se jedva uspio izvući, politički je gurnut u drugi plan i pitom je kao nikada do sada. Federacija BiH, entitet u kojem živi 50 posto Bošnjaka i 15 posto Hrvata, nakon četverogodišnje blokade opet ima djelotvorne institucije.
Prijeteće geste kao specijalitet
Kao što se moglo očekivati, Srbin Milorad Dodik se pokazao kao najtvrđi orah. Nakon što je visokom predstavniku zaprijetio uhićenjem, ovaj je privremeno odgodio svoje planirano putovanje. Unatoč povlačenju Schmidt se pokazao opuštenim i rekao da se radi „o Balkanu” gdje se „ne odvaguje svaku riječ”. Odmah se i Dodik povukao. Osobno više nije izricao prijetnje.
Umjesto toga je još samo policija Republike Srpske priopćila da ne može „jamčiti za Schmidtovu sigurnost”.
Prijeteće geste su specijalitet 64-godišnjeg Dodika. On već godinama redovito najavljuje referendum na kojem bi bosanski Srbi trebali odlučiti o odcjepljenju od BiH. No to se još nije dogodilo.
Dodik u stvarnosti i nema baš najbolje karte za konačni obračun. U susjednoj Srbiji ovaj neuglađeni političar za svoje ispade u najboljem slučaju dobiva verbalnu podršku. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić se trudi održavati balans svoje zemlje između EU-a i Rusije. To je pozicija koja je nakon ruskog napada na Ukrajinu postala još teža.
Nije tako čvrsto u sedlu kako se čini
Ni ekonomska situacija u Republici Srpskoj nije sjajna: Rusija, na koju se Dodik već godinama oslanja, više nema što za ponuditi. Njemačka je zbog najnovijih svađa blokirala infrastrukturne projekte vrijedne 105 miliona eura.
Ovaj jaki čovjek ni na unutarnjopolitičkom planu više nije tako čvrsto u sedlu kao što bi htio da se vjeruje. Zakon protiv „klevete”, kojim je htio obuzdati medije, naišao je na velike prosvjede. Ni izbore uvijek ne dobiva, a ako i pobijedi onda je to tijesno. Otkad je Bosna i Hercegovina prošle godine postala kandidatkinja za članstvo u EU-u, Dodik sve manje može stjecati bodove na račun svoje bliskosti s Rusijom. Mladi iz njegovog carstva masovno odlaze – u smjeru Zapada, ne u smjeru Istoka.
Već je Schmidtova nominacija bila poraz za Dodika. Taj je Nijemac izabran od strane devet država plus EU, koje vode Vijeće za implementaciju mira (PIC) sastavljeno od 55 članova. Zato što je Rusija prijetila vetom zapadne sile ovo imenovanje nisu, kao u prijašnjim slučajevima, stavile na dnevni red Vijeća sigurnosti UN-a. Zato se Rusija povukla iz PIC-a.
Schmidt koristi svoje ovlasti
A Schmidt se odmah energično prihvatio posla. Za razliku od većine svojih prethodnika intenzivno je koristio svoje ogromne, tzv. „bonske ovlasti”. Dodik je dvije godine kao asa u rukavu zadržao to da ne priznaje Schmidtovu nominaciju jer o njoj nije odlučivalo Vijeće sigurnosti UN-a. Tek u lipnju 2023. se usudio odmjeriti snage i odlučio da se odluke visokog predstavnika u Republici Srpskoj više neće provoditi i čak se neće ni objavljivati. Schmidt se suprotstavio i zaprijetio dužnosnicima koji ignoriraju njegove odluke zatvorskom kaznom od pet godina, koja se temelji na jednom zakonu koji je on donio. Nakon toga je državno tužilaštvo u Sarajevu podiglo optužnicu protiv Dodika, koju je sud potvrdio.
Kada je Dodik u svom otvorenom pismu opovrgnuo legitimnost Schmidtove nominacije, nabrojao je i prijašnje visoke predstavnike koji su, kako je istaknuo, na legalan način došli na tu dužnost. Dodik se posebno sa čežnjom prisjeća Schmidtovog direktnog prethodnika – iako ga je prije toga godinama redovito nepristojno vrijeđao: pristupačni Austrijanac Valentin Inzko, diplomat, u svojih 12 godina na dužnosti jedva da je izazvao Dodika i druge bosanske političare. Nasuprot tome, Schmidt, političar, koristi svoje ovlasti koje mu nudi njegov položaj visokog predstavnika.
Da bi se rat živaca između predsjednika RS-a i visokog predstavnika mogao pretvoriti u rat s pravim oružjem, ne smatra se vjerovatnim ni u Sarajevu niti u Banjoj Luci. Dodik, koji je u svojoj mladosti u Jugoslaviji odbio služiti vojsku i od rata vođenog u razdoblju od 1992. do 1995. iz BiH pobjegao u Beograd, uvijek se suzdržavao od konkretnih vojnih prijetnji. U zemlji se još uvijek nalazi EU-ova mirovna jedinica Althea. Čak i ako, kako se pribojavaju neki, Vijeće sigurnosti UN-a zbog prijetećeg ruskog veta ne produži njezin mandat, misija Althea će vjerovatno jednostavno ostati u zemlji – s legitimacijom vlade u Sarajevu.
*Norbert Mappes-Niediek je njemački je novinar i autor više knjiga o Balkanu. Sredinom devedesetih bio je savjetnik posebnog izaslanika UN-a za Jugoslaviju. Piše za brojne njemačke i austrijske listove. Krajem prošle godine objavljena je njegova knjiga „Rat u Europi: Raspad Jugoslavije i preopterećeni kontinent“.
(TBT, DW)
