Bivši doživotni jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito i nakon više od četiri desetljeća od smrti i dalje zanima javnost. Ljude zanimaju anegdote i različite pikanterije u vezi s Titom, a kako neće vijesti o Titovu sefu i zlatu u njemu.
Srpska džavna komisija je 2013. otvorila takozvani depo 555 u Narodnoj banci Srbije, takozvani Titov sef, tri desetljeća otkako su, odlukom Predsjedništva SFRJ, ti predmeti tamo pohranjeni.
Josip Broz Tito, ne zna se kako se ni zašto u njegovoj rezidenciji našlo zlato i niz dragocjenosti i odlikovanja iz ostavštine kraljevske obitelji Karađorđević
Narodnoj banci Jugoslavije dostavljeno je:
a) zlato u polugama i prahu, ukupne težine 29,366 kg;
b) zlatnici (veliki i mali), ukupno 2.663 komada;
c) predmeti od zlata, dijamanata i dijamanata koji su pripadali obitelji Karađorđević, ukupno 149 komada;
d) predmeti od zlata i drugih plemenitih metala koji su nakon rata odneseni iz blagajne Narodne banke Jugoslavije, zaplijenjeni ili nabavljeni iz državnih sredstava, ukupno 251 komad;
U sefu je bilo 29,366 kg zlata u polugama i prahu, 2.663 velika i mala zlatnika, dijamanti….
e) numizmatički kovani novac veće vrijednosti, ukupno 1.271 komad;
f) odlikovanja obitelji Karađorđević, 13 komada;
g) posuđe od srebra i srebra s pozlatom, ukupno 18 kompleta;
h) ostali predmeti manje vrijednosti (dugmad za manšete, kutije za cigarete, medaljoni, privjesci, značke i sl.), ukupno 83 komada;
i) devize u gotovini: 26.219 američkih dolara, 36.000 DM i 2.200 danskih kruna, izvijestio je Danas.rs, prenosi Nova.rs.
Svi predmeti i novac pismeno su predani Narodnoj banci Jugoslavije, uz obvezu da izvrši vještačenje vrijednosti predmeta i preda ih odgovarajućim muzejskim ustanovama, a ostale predmete pretvori u zlatnu rezervu ili ih proda na dražbi.
IMOVINA KARAĐORĐEVIĆA I KAMENJE S MJESECA
Sve se to događalo od kraja ožujka do kraja lipnja 1982. godine, kada su svi predmeti prebačeni u Narodnu banku Jugoslavije i pohranjeni u sefove. Budući da se očekivala ostavinska rasprava u kojoj nasljednici nisu bili jedinstveni, a zahtjevi Titove udovice Jovanke Broz bili su posebno neugodni tadašnjem vrhu, smatralo se da ove stavke ne mogu biti dio nje. Riječ je uglavnom o zlatu, za koje se ne zna kako se našlo u Titovoj rezidenciji i za što je trebalo poslužiti – kao i nizu dragocjenosti i odlikovanja iz ostavštine kraljevske obitelji Karađorđević.
Moguće je da je zlato uzeto iz državnih rezervi kako bi bilo na raspolaganju Titu i rukovodstvu zemlje u slučaju nužde ili nepredviđenih okolnosti poput agresije na državu ili nekih sličnih okolnosti.
Odlukom Predsjedništva SFRJ, Titovo ordenje, bez obzira na vrijednost, nije pohranjeno u Narodnoj banci Jugoslavije. Imajući u vidu da neka od tih odlikovanja imaju veliku materijalnu vrijednost, predloženo je da obitelj dobije primjerak, a da država, ovisno o prirodi odlikovanja, ponudi materijalnu naknadu nasljednicima, a da ona ostanu u javnom vlasništvu.
Na sjednici Predsjedništva SFRJ održanoj 30. ožujka 1982. zaključeno je da je zlato pohranjeno u trezoru Narodne banke, a “imovina za koju je utvrđeno da je pripadala obitelji Karađorđević preda Narodnoj banci Jugoslavije”. Predsjedništvo SFRJ odlučilo je da se neki predmeti prodaju na aukciji. Stoga je posve moguće da je veliki broj dragocjenosti Josipa Broza i obitelji Karađorđević u međuvremenu nestao, bilo da su “prodane na dražbi” ili da su pripojene državnim rezervama.
A kako pišu Vijesti, na popisima Titove zaostavštine nalaze se novčići, zlatnici, austrougarski dukati, ukrasne igle s dijamantima, rubinima i drugim dragim kamenjem, tabakere, vrijedni satovi, albumi s fotografijama… Iza Tita je ostalo i slavni orden Suvorov, milijunski vrijedan, kakav imaju samo Staljin i Žukov. Da sve bude intrigantnije – tu su i kamenčići s Mjeseca, dar američkih astronauta, piše Nova.rs.
Bratstvo i jedinstvo, kao jedna od najvećih javnih vrijednosti Titova režima, nije se moglo čuvati u sefu ni u banci pa ga čuvaju stanovnici bivše Jugoslavije.
(TBT, Mediji)
