Piše: Bernie Sanders, thebosniatimes.ba
Klimatske promjene pustoše planetu. Gledamo poplave, suše i ekstremne vremenske prilike, a šumski požari izazivaju štete kao nikad ranije. Ako vlade širom svjeta odmah ne preduzmu odlučne zajedničke korake, kvalitet života koji ostavljamo svojoj djeci i budućim generacijama pod velikim je znakom pitanja.
U najskorije vrijeme gledat ćemo dalje topljenje arktičkog morskog leda, podizanje nivoa mora i sve više poplava. Doživljavat ćemo više suša i smanjenje proizvodnje hrane. Videt ćemo velike štete izazvane snažnim olujama, tornadom i drugim ekstremnim vremenskim prilikama. Videt ćemo i opadanje ekonomske aktivnosti i migraciju miliona ljudi zbog nestašice vode. Videt ćemo ogromne promjene u svim oblicima morskog života zbog zagrijavanja morske vode i povećanja kiselosti oceana.
Tokom nekoliko prethodnih nedjelja imali smo priliku naslutiti kako bi mogla izgledati ta distopijska budućnost. Zbog neviđenih šumskih požara u Kvebeku, a prije toga u Novoj Škotskoj, Britanskoj Kolumbiji i Alberti, širom Sjedinjenih Država zrak je bio veoma zagađen i opasan po zdravlje. Newyork, washington, Detroit, Chicago, Milwaukee i drugi gradovi prijavljivali su rekordne nivoe zagađenja. Hronično oboljeli ljudi nisu se usuđivali izići iz kuće. U tom istom periodu Texas je doživio rekordan toplotni talas. U Corpus Christiju toplotni indeks – kombinacija temperature i vlage – dostigao je 51 stepen Celzijusa, što je blizu granice iznad koje ljudski život nije moguć.
Zbog dugotrajne suše, šest država američkog zapada koje koriste vodu reke Colorado nedavno su se dogovorile da drastično smanje potrošnju. Presušuje rijeka koja obezbjeđuje vodu za 40 miliona ljudi i poljoprivrednu industriju od pet biliona dolara godišnje. Država Arizona je ograničila izgradnju u Phoenixu zbog nedostatka podzemne vode jer su neke projekcije pokazale da će u postojećim uvjetima bunari presušiti.
Jasno je da klimatska promjena nije samo američki problem. Uprkos njenom zastrašujućem utjecaju na Sjedinjene Države, gusto naseljene azijske zemlje suočavaju se s još težim izazovima. Nivo mora na kineskoj obali već dve godine zaredom dostiže najveće zabilježene vrijednosti i raste brže od globalnog proseka. U kineskom priobalju živi oko 45 % od ukupno 1,4 milijarde stanovnika te zemlje, a njegov udio u ukupnoj privrednoj proizvodnji je veći od 50%. Velikim gradovima duž kineske obale, kao što su Shangai, Tianjin i Shenzhen, prete katastrofalne poplave u narednim godinama, a to će izvesno izazvati haos u kineskoj ekonomiji.
Prošle godine Indija je doživjela niz toplotnih talasa. U nekim dijelovima zemlje temperatura je dostizala bezmalo 49 stepeni Celzijusa. Indija je 2022. doživjela svoj najtopliji april u posljednje 122 godine i najtopliji mart otkad se vodi evidencija. Vrijeme je bilo ekstremno u 242 od 273 dana između januara i oktobra 2022. Dugoročne projekcije ukazuju na to da bi indijski toplotni talasi do 2050. godine mogli preći granicu iznad koje je ljudski život nemoguć. Produženi toplotni talasi neće izazvati samo veći broj umrlih i oboljelih u Indiji, već i smanjenje proizvodnje i dalji rast siromaštva.
Od juna do oktobra 2022. obilne kiše u Pakistanu izazivale su poplave i klizišta tempom deset puta većim od nacionalnog prosjeka u prethodnih 30 godina. Poplave su pogodile skoro 33 miliona ljudi, oštetile 4,4 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta i ubile 800.000 grla stoke. Posle njih, rast cijena hrane pogoršao je i inače visok nivo gladi i pothranjenosti u toj zemlji. Broj ljudi koji doživljavaju ozbiljnu glad više se nego udvostručio poslije junskih poplava: danas u Pakistanu ozbiljna glad pogađa 14,6 miliona ljudi, a stope pothranjenosti su još veće.
Klimatske promjene uzimaju ogroman ljudski, ekonomski i ekološki danak. Prošla godina bila je obilježena ekstremnom toplotom, sušom i šumskim požarima. Prema podacima koje su zemlje dosad priložile, procjenjuje se da je u zapadnoj Evropi bar 15.000 ljudi umrlo od ekstremne vrućine: u Španiji više od 4.600, u Portugaliji više od 1.000, u Velikoj Britaniji više od 3.600 i u Njemačkoj više od 4.500.
Klimatske promjene su imale teške posljedice u Sjedinjenim Državama, Evropi, Kini i drugim razvijenim zemljama, ali su još gore utjecale na najsiromašnije zemlje u svetu, koje nemaju sredstava da zaštite svoje stanovništvo od sve veće gladi, bolesti i migracija izazvanih poplavama i sušama. Evo nekoliko primera o kojima je izvjestio Svjetski program hrane UN-a:
Temperature u Južnom Sudanu rastu tempom dva i po puta većim od globalnog prosjeka. To je izazvalo ekstremne vremenske prilike, između ostalog poplave tokom četiri godine zaredom, što je ostavilo pola zemlje pod vodom. Neviđene poplave su progutale velike dijelove teritorije, a drugi dijelovi se bore sa smrtonosnom sušom. Danas je 64% stanovništva (7,7 miliona od ukupno 12 miliona) pogođeno teškom glađu.
U februaru 2022. Madagaskar su pogodila četiri tropska ciklona. Uništili su infrastrukturu, desetkovali rod pirinča i gurnuli 270.000 ljudi u oskudicu hrane. Danas u toj zemlji gladuje više od dva miliona ljudi; oni ne mogu preživjeti bez humanitarne pomoći.
U ekstremno siromašnoj Somaliji ne vidi se kraj suši. Izostalo je pet kišnih sezona; usjevi su se osušili i stradala je stoka. Danas 6,5 miliona ljudi doživljava krizni nivo gladi.
Nije tajna da se ljudska bića nerado suočavaju s bolnom stvarnošću – naročito kad to zahtjeva suočavanje sa silom specijalnih interesa kao što je to industrija fosilnih goriva. Ali ovog puta nemamo izbora.
Naša planeta se ubrzano zagrijva. Suše, poplave, šumski požari i ekstremne oluje sve nas češće pogađaju. Glad, bolest i ljudske migracije su u porastu. Vidimo to svakog dana u svakom dijelu svijeta.
Umjesto da poriču tu očiglednu stvarnost, umjesto da podržavaju kompanije nafte i uglja, umjesto da podstiču novi hladni rat s Kinom, članovi Kongresa moraju da razvijaju svijest o tome da je nužno hitno reagirati na globalnu krizu. Svijet mora ODMAH da se ujedini i suoči s egzistencijalnom prijetnjom. Ako to ne učinimo, osudit ćemo slijedeće generacije na neizvjesnu budućnost. U ime čovječanstva ne smijemo dopustiti da se to dogodi.
(TBT, The Guardian)
