Piše: Mehran Haghirian, thebosniatimes.ba
Geopolitički pejzaž Bliskog istoka doživljava značajnu promjenu, uglavnom vođenu sve većim priznanjem među zemljama u regionu da stalne prijetnje teritorijalnoj sigurnosti ometaju njihove ambiciozne programe društveno-ekonomskog razvoja.
Iran je uputio eksplicitne prijetnje da će destabilizirati regiju ako bude stjeran u ćošak ili izoliran, i djelovao je u skladu s tim prijetnjama, posebno 2019. godine.
Kada je Saudijska Arabija prekinula veze s Iranom u januaru 2016. godine, pokrenula je kampanju za izolaciju i stjerivanje u ćorsokak svog rivala, što je dovelo do toga da mnoge arapske zemlje srozavaju odnose s Teheranom. Ujedinjeni Arapski Emirati su smanjili svoje diplomatsko predstavništvo na otpravnika poslova, dok su Kuvajt i Katar povukli svoje izaslanike. Oman je zadržao neutralan stav, a Bahrein je prekinuo sve veze.
Danas su, međutim, skoro sve ove zemlje krenule u šatl diplomatiju sa Teheranom, nastojeći da normalizuju ili prošire veze.
Došlo je do značajnih pomaka u geopolitici Zaljeva od napada 2019. godine, koji su regiju doveli na rub sveopćeg rata. UAE je ponovo imenovao svog ambasadora u Iranu i povratio svoju poziciju glavnog regionalnog trgovinskog partnera Irana. Kuvajt je također poslao svog ambasadora u Teheran i obnovio ekonomske veze.
Katar ima snažne diplomatske veze s Iranom, slično Omanu, gdje su prijateljski odnosi cvjetali. Dok Bahrein tek treba u potpunosti obnoviti veze s Teheranom, započeli su kontinuirani diplomatski angažmani.
U posljednjoj iranskoj kalendarskoj godini koja se završava 20. marta, nenaftna trgovina između Irana i UAE, Katara, Kuvajta i Iraka iznosila je približno 35 milijardi dolara. UAE su prednjačili sa 24 milijarde dolara. Uprkos periodičnim tenzijama između Teherana i Abu Dabija, ekonomski odnosi UAE sa Iranom nikada nisu prekidani; nakon povratka emiratskog ambasadora, Poslovno vijeće UAE-Iran održalo je svoj inauguracijski sastanak prošlog mjeseca u Teheranu kako bi ponovo osnažio trgovinske veze.
Poslovni centar
Iran i Katar se od 2017. godine redovno angažiraju putem različitih novouspostavljenih kanala i foruma. Kao rezultat toga, oko 800 iranskih kompanija sada posluje u Kataru, katarsko-iranski zajednički komitet se redovno sastaje, a uspostavljeno je i katarsko-iransko poslovno vijeće. Qatar Tourism je također otvorio predstavništvo u Teheranu.
U isto vrijeme, Oman se pojavljuje kao još jedno novo poslovno središte za Irance. Sultanat je ukinuo razna ograničenja za iranska preduzeća, a bilateralna trgovina je dostigla 1,3 milijarde dolara do marta 2022. godine, što je rekordno i povećanje od 53 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Ponovno otvaranje iranske ambasade u Rijadu 6. juna i razvoj događaja od martovskog sporazuma pokazuju da su iransko-saudijske veze na putu da premaše prethodne nivoe. Kralj Salman je pozvao iranskog predsjednika Ebrahima Raisija da posjeti Saudijsku Arabiju, a ministri vanjskih poslova obje zemlje su se uključili u brojne telefonske razgovore i osobne sastanke.
U toku su razgovori za ponovno uspostavljanje letova, nastavak uvoza i izvoza domaćih proizvoda i otvaranje zajedničke privredne komore. Saudijski ministar finansija izrazio je želju da investira u Iran “što prije”.
Dok su zapadne vlade uglavnom bile odvraćane od direktnog angažmana s Iranom usred tekućih protesta za demokratske i sekularne promjene, arapske države su se suzdržavale od otvorenog izražavanja svojih stavova o unutrašnjoj situaciji u Iranu. Ova zvanična šutnja može se pripisati njihovom vlastitom iskustvu iranskog uplitanja u njihove unutrašnje stvari, što je pitanje koje su dosljedno osuđivali.
Ekonomija koja se bori
S druge strane, povećani ekonomski angažman između Irana i Saudijske Arabije, kao i drugih arapskih država, neće direktno ublažiti izazove s kojima se suočavaju iranska ekonomija koja se bori ili pojedinci i kompanije na meti međunarodnih sankcija.
Ali to će pružiti priliku običnim iranskim preduzećima da nastave interakciju sa svojim arapskim kolegama širom Zaljeva. Ovaj ishod je posebno značajan za preduzeća koja ne podržavaju država ili ne podržavaju Revolucionarnu gardu, a koja se bore u Iranu.
U međuvremenu, sudbina iranskog nuklearnog programa i Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA) igraju ključnu ulogu u kalkulacijama regionalnih i drugih zemalja kada se razmatraju diplomatski i ekonomski angažmani s Teheranom.
Dok su Saudijska Arabija, UAE i Bahrein u početku podržavali kampanju maksimalnog pritiska Trumpove administracije na Iran, sada se čini da su predani ublažavanju tenzija i rješavanju nuklearnog pitanja diplomatskim putem.
Ukidanje bankarskih i trgovinskih sankcija Iranu je od suštinskog značaja za otključavanje punog potencijala ekonomske saradnje između Irana i njegovih arapskih susjeda. Nijedna zemlja ne želi da se bavi aktivnostima koje krše američke sankcije.
Dakle, zastoj u pregovorima oko nastavka JCPOA predstavlja najznačajniju prepreku ostvarivanju ekonomske saradnje sa Iranom. Potencijalni krah sporazuma predstavlja jedini najvažniji faktor rizika koji ugrožava ne samo sporazum iz Pekinga, već i čitav diplomatski proces u regionu.
Rješenje nuklearnog pitanja, ili njegov nedostatak, i odgovor Teherana na povezane međunarodne odluke će oblikovati buduću putanju regionalne dinamike.
(TBT, MEE)
