Piše: Mohammad Salami, thebosniatimes.ba
Predstavnici Egipta i Irana sastaju se u Iraku od marta uz posredovanje Bagdada, prema iračkim izvorima.
Razgovori su pokrivali napetosti oko Jemena, Libanona i Sirije. Razgovaralo se i o mogućnosti susreta predsjednika Egipta Abdela Fattaha el-Sisija i predsjednika Irana Ebrahima Raisija.
U ponedjeljak je vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei rekao na sastanku s omanskim sultanom da Teheran pozdravlja bolje diplomatske odnose s Egiptom.
Nakon normalizacije odnosa između Irana i Saudijske Arabije, pregovori između Teherana i Kaira vjerovatno će krenuti ozbiljnije.
Problemi koji su uzrokovali napetosti smanjili su se nakon ulaska Sirije u Arapsku ligu i mogućnosti mira između Saudijaca i Hutija u Jemenu.
Fada-Hossein Maleki, član Komiteta za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku iranskog parlamenta, potvrdio je pozitivnu prirodu pregovora između dviju strana u Iraku i rekao da će se odnosi između Teherana i Kaira uskoro obnoviti, a ambasade dviju zemalja ponovno će se otvoriti. .
Vanjski ciljevi Irana pod Raisijevim predsjedavanjem bili su usmjereni na susjedsku politiku, pogled na istok i odnose s muslimanskim zemljama.
Povezivanje s Egiptom omogućit će Iranu veći utjecaj u arapskom svijetu i bliže odnose sa zemljama Arapske lige, posebno imajući u vidu ogroman ekonomski utjecaj Saudijske Arabije na Egipat.
Teheran je započeo proces normalizacijom odnosa s Rijadom, a Teheran želi sada započeti odnose s Kairom.
Ključne prepreke
Egipatski ministar vanjskih poslova, Sameh Shoukry, u intervjuu za egipatsku televiziju Nashat al-Daihi, ocijenio je razvoj događaja između Irana i Saudijske Arabije važnim, rekavši da će “Egipat poduzeti korake na temelju procjene tog razvoja događaja”.
Sigurnost Arapskog poluotoka egipatska je crvena linija, a Teheran se nadao da će uspostaviti normalne odnose sa Saudijskom Arabijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Bahreinom kako bi krenuo naprijed s Kairom.
Sisi je u novembru 2018. na Svjetskom forumu mladih spomenuo da Egipat neće dopustiti da se naruši sigurnost Perzijskog zaljeva i da će egipatska vojska zaštititi svoju braću od bilo kakve izravne prijetnje.
Mnogi unutarnji i vanjski činioci ostaju prepreka uspostavljanju odnosa između dviju zemalja.
Iz perspektive Egipta, SAD-a, nekih zemalja Perzijskog zaljeva i Izraela, one sprječavaju normalizaciju odnosa.
U Iranu, neki tvrdolinijaši vjeruju da bi uspostavljanje odnosa s Egiptom bila izdaja palestinskog cilja, implicitno prihvaćanje sporazuma iz Camp Davida i kapitulacija pred egipatskim zahtjevima – poput promjene imena ulice Khalid Islambouli u Teheranu.
Smatraju da bi u zamjenu za promjenu imena Egipat također trebao ukloniti zastavu bivšeg režima Kraljevine Iran sa šahove grobnice i ukloniti ime Pahlavi iz Kairske ulice u Egiptu.
Nakon normalizacije Rijada i Teherana, Iran je promijenio ime ulice Sheikh Nimr – nazvane po šijitskom svećeniku Sheikhu Nimr al-Nimru, kojeg je Saudijska Arabija pogubila 2016. i uzroku prekida odnosa – iz jedne od ulica koja vodi u Saudijsku Arapski konzulat u Mashadu. Dakle, napravljen je presedan za preimenovanje ulice Khalida Islamboulija.
Uzimajući u obzir deeskalaciju odnosa Irana sa svojim zaljevskim susjedima, protivljenje će se vjerojatno smanjiti. SAD će se također sve manje protiviti normalizaciji, s obzirom na promjenu obrasca regionalnih interakcija i pomak američke politike s Bliskog istoka na fokusiranje na Kinu i rat u Ukrajini.
Washington je pozdravio normalizaciju iransko-saudijskih odnosa, čak i uz posredovanje Kine. A ekonomska situacija u Iranu toliko je teška da će tvrdolinijaši biti voljni dati ustupke Egiptu ako to poboljša situaciju i skrene pozornost ljudi s domaćih pitanja.
Ekonomske koristi
Ekonomija je još jedan poticaj za početak odnosa. Iranska nacionalna valuta doživjela je 14-struki pad otkako je Donald Trump povukao SAD iz nuklearnih pregovora 2018., a stopa inflacije je oko 50 posto.
U Egiptu je do kraja fiskalne godine 2020./2021. ukupni dug zemlje dosegao 392 milijarde dolara.
To uključuje 137 milijardi dolara vanjskog duga, četiri puta više nego što je bilo 2010. (33,7 milijardi dolara). Također uključuje 255 milijardi dolara unutarnjeg duga, gotovo dvostruko više od domaćeg duga 2010.
Iranski izvoz u Egipat 2021. i 2022. iznosio je 6,92 miliona dolara, odnosno 5,08 miliona dolara, a egipatski izvoz iznosio je 994.000 dolara, odnosno 1,42 miliona dolara. Egipat je najmnogoljudnija arapska zemlja s najvećim uvozom pšenice, a suočila se s ozbiljnim izazovom zbog krize u Ukrajini.
Iran nastoji zaobići američke sankcije i izvoziti u susjedne zemlje, a Egipat je vrlo dobra prilika za izvoz robe široke potrošnje. Egipat može primiti dio robe široke potrošnje pod uvjetima iranskog embarga uz odgovarajuće i dugoročne uvjete, pa čak i koristiti svoju nacionalnu valutu. Turizam čini oko 10-15 posto egipatskeprivrede i osigurava milione radnih mjesta.
Prihodi su porasli na 13 milijardi dolara u 2021. sa 3,80 milijardi dolara u 2020. Iranske turiste u Egipat privlače proslavljene šiitske grobnice, poput grobnice trećeg imama šiita i grobnice Malika Ashtara, slavnog vojskovođe prvog imama šiita.
U ožujku je Egipat dopustio Irancima dobivanje viza po dolasku na Sinajski poluotok kako bi se smanjile napetosti i povećao prihod od iranskih turista. Osim toga, Egipat pruža dobru priliku za izvoz iranske nafte na izvanregionalna tržišta. U posljednjih nekoliko godina, Teheran je nastojao izvoziti svoju naftu u Evropu kroz naftovod Sumed.
U maju 2017. godine egipatske su vlasti prvotno dale zeleno svjetlo zahtjevu Irana, ali nije uspjelo. Normalizacija odnosa mogla bi pomoći da se ovaj ugovor finalizira. Naftovod bi omogućio Iranu da poveća svoj izvoz u Sredozemlje i južnu Evropu s kapacitetom od 2,5 miliona barela dnevno.
Geopolitički činioci
Što se tiče regionalnih geopolitičkih problema, Iran smatra da Egipat ima veliki utjecaj na mir na Bliskom istoku. Proširenje Abrahamovog sporazuma na druge arapske zemlje, formiranje arapskog NATO-a i summit u Negevu, uz nazočnost Egipta, među razlozima su zašto Teheran namjerava poboljšati komunikaciju s Egiptom.
Ova politika nije bila uzaludna. U maju 2022. egipatski su sigurnosni službenici objavili da se neće pridružiti nijednoj koaliciji protiv Irana. Druge arapske nacije također mogu podržati pomirenje Irana i Egipta zbog ovog pitanja.
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, Jake Sullivan, rekao je 4. maja da će Washington dopustiti Izraelu slobodu djelovanja protiv iranske nuklearne prijetnje. Nakon toga, Iran se požalio Vijeću sigurnosti i naglasio pravo da odgovori na svaku nepromišljenu akciju Izraela. Arapi se boje rata između Irana, Izraela i SAD-a.
Neke se arapske zemlje približavanjem Iranu pokušavaju zaštititi od osvetničke akcije Teherana u slučaju ovih napada.
“Egipat bi nedvojbeno bio pogođen čak i da nije vojno uključen”, rekao je Hassan Abu Talib, savjetnik Al-Ahram centra za političke i strateške studije, o mogućnosti rata između Irana i Izraela.
Egipat je zabrinut zbog prisutnosti Irana u Pojasu Gaze i njegovih bliskih veza s Hamasom i Islamskim džihadom. Strip je izravna sigurnosna karta Egipta. Kairo to rado koristi u napetim odnosima između Hamasa i Izraela.
Kairo želi biti glavni posrednik u miru u regiji i, kao u slučaju nedavnog petodnevnog napada na Gazu od strane Izraela, igra ulogu glavnog posrednika između uključenih skupina. SAD je to prihvatio, a američki predsjednik Joe Biden jasno je izrazio svoju zahvalnost.
Odnos Egipta s Iranom omogućuje mu da se s više razumijevanja nosi s ovim problemom. U svojim pregovorima s Teheranom, Egipat je tražio da iranske vlasti ne izvode nikakve aktivnosti protiv Izraela na egipatskom tlu. Uplitanje u poslove arapskih zemalja još je jedna optužba egipatskih zvaničnika protiv Irana. Nedavne regionalne interakcije olakšale su ovo pitanje. Rat u Jemenu postao je zajedljiv i nakon susreta saudijskih zvaničnika i Hutija u Jemenu predviđa se uspostava arapskog mira u Jemenu.
Strano uplitanje
Nesigurnost u Crvenom moru i tjesnacu Bab al-Mandab uzrokovana Hutijima, koja utječe na promet u Sueskom kanalu, ozbiljno je zabrinjavajuća za Egipćane, a Iran taj sigurnosni problem može riješiti utjecajem na Hutije. Osim toga, utjecaj Iranaca u Iraku i među grupama milicija koje tamo djeluju osiguravaju sigurnost egipatskih firmi unutar Iraka, koje se nalaze pod trojnim savezom Irak-Jordan-Egipat.
Egipat također podržava Siriju u njenom ponovnom ulasku u Arapsku ligu, što ujedno slabi terorističke skupine unutar Sirije, što Kairo želi, i jača projekt prijenosa egipatskog plina u Liban preko Sirije iz sigurnosne perspektive.
Nakon regionalne deeskalacije između Turske, Katara, Bahreina, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Irana, Teheran i Kairo, svi su spremni započeti novo poglavlje, unatoč izazovnom naslijeđu više od četiri desetljeća sukoba.
Međutim, neki sigurnosni problemi i uplitanje stranih zemalja koje ovo ponovno otvaranje odnosa vide kao prijetnju i dalje predstavljaju izazov ovoj pomirbi. Moramo pričekati i vidjeti hoće li budući razvoj događaja omogućiti ovo približavanje.
(TBT, MEE)