Piše: Joshua Levkowitz, thebosniatimes.ba
Predsjednik Erdogan i njegova Partija pravde i razvoja (AKP) prošli su na izborima bolje nego što se predviđalo. AKP je najveća stranka u turskom parlamentu i izgleda da će Erdogan pobjediti u drugom krugu predsjedničkih izbora 28. maja, na razočarenje svih koji su se nadali kraju njegove dvadesetogodišnje vladavine. Ali mnogi od 4 miliona Sirijaca koji žive u Turskoj dočekali su rezultate prvog kruga sa olakšanjem. Očekivana pobjeda Erdogana „pruža im osjećaj sigurnosti“, kaže Gazvan Koronful, sirijski advokat koji živi u turskoj luci Mersin.
Tokom Erdoganove vladavine naturalizirano je više od 200 hiljada Sirijaca. Jedna od njih, 36-ogodišnja Rana al-Masri, rekla mi je posle izbora: „Juče sam glasala prvi put u životu i osjećala se sjajno“. Za ne-naturalizirane izbeglice olakšanje bi moglo biti kratkog daha.
Uoči izbora, vodeći opozicioni kandidat Kemal Kilicdaroglu više puta je ponovio da će deportirati sve izbjeglice u roku od dvije godine. Moj prijatelj Muhamed, koji je napustio Siriju 2013, preselio se u Istanbul nakon što mu je zemljotres 6. februara uništio kuću u južnoj Turskoj. Kratko je prokomentirao: „Kemalova kampanja se bavila samo cijenom luka i proterivanjem izbjeglica.“
Stranka krajnje desnice Nacionalistički pokret nadmašila je očekivanja i osvojila 50 poslaničkih mjesta sa 10 odsto glasova. Od 2018. je u koaliciji sa AKP-om (kao „Narodni savez“) i podržava Erdogana za predsjednika. Trećeplasirani predsjednički kandidat, Sinan Ogan, uzeo je 5 odsto glasova na anti-imigrantskom programu. Njegov „Predački savez“ krajnje desničarskih partija obećao je da će protjerati sve izbjeglice. On je jezičak na vagi koji može odlučiti pobjednika u drugom krugu. On je kritizirao Kilicdarogluovo uvažavanje kurdskih prava kao otvaranje vrata terorizmu i obećao podršku Erdoganu u drugom krugu.
Tanđu Ozđan, gradonačelnik Bolua bez dlake na jeziku, koji je privremeno suspendiran iz Kilicdarogluove stranke, prošle nedjelje je tvitovao: „Oni koji kažu da izbheglice treba da ostanu glasat će za Erdogana, oni koji kažu da treba da odu glasat će za Kilicdaroglua. Kao što sam ih ja vraćao i gospodin Kemal će ih vraćati“. Ali ova podjela više ne stoji: svaljivanje krivice na izbjeglice za sve probleme u Turskoj više nije stvar partijskog opredjeljenja.
Pred same izbore Erdogan je osudio plan opozicije za proterivanje sirijskih izbjeglica kao „nehuman“ i „neislamski”, ali je neposredno prije toga predstavio sopstveni plan povratka milion izbeglica u Siriju. Istraživanje sprovedeno 2021. pokazalo je „značajan pad prihvatanja“ izbjeglica i „rast zabrinutosti“ u turskom društvu. Vlada je sirijskim izbjeglicama postepeno ograničavala slobodu kretanja, da bi prošle godine prešla na prisilne deportacije stotina ljudi. Erdogan teži normalizaciji odnosa sa Asadovim režimom, dok u isto vrijeme jača tursko prisustvo u severnoj Siriji. Ako pobjedi na ovim izborima vjerovatno će pojačati restrikcije kretanja izbjeglica i ubrzati deportacije.
Mnogi Sirijci žele napustiti Tursku dok još mogu. Mađid, koji je pobjegao od mobilizacije u Siriji i sada radi u restoranu u Istanbulu, planira svoju rutu za bekstvo. „Bilo da Erdogan pobjedi ili ne, Sirijci će migrirati u Evropu jer ovde ekonomska i politička situacija više ne radi za nas.“
(TBT, London Review of Books)
