TEME
Postoje dva načina na koje možemo da
odgovorimo na izazove današnjice: prvi je nacionalizam, odnosno usmjeravanje
straha ka drugima, a drugi je zajednička mobilizacija i prepoznavanje problema
FOTO: (Reuters)
Protest za prava žena Tokom poslednjih mjeseci,
dominante emocije u svjetskoj javnosti su gnjev i strah. Uz Bregzit, Donalda
Trumpa i slične populističke kampanje u kojima činjenice kao da nisu bitne,
stalno smo izloženi narativu u kojem postojimo “mi”, ali postoje i
“oni”. Takav pristup svijetu, nekompatibilan je sa demokratijom.
Ipak, strah koji se osjeća je osnovan. Sa
situaciojom u Siriji, Jemenu, Libiji, Ukrajini, pored Islamske države i pomjeranja
u globalnom balansu moći, svijet djeluje veoma nesigurno.
Postoje dva načina na koje možemo da
odgovorimo na izazove. Prvi je nacionalizam, odnosno usmjeravanje straha ka
drugima, što se rijetko kada završi dobro.
Drugi način jeste mobilizacija i
prepoznavanje problema. Ukoliko shvatimo da postoji jedan zajednički glas koji
traži drugačiju budućnost, napredak ka tome će biti mnogo lakši.
FOTO: (Profimedia)
Na forumu Udruženja za unapređenje prava
žena (AWID), koji se ove nedjelje održava u Brazilu, vidimo kako se takve ideje
rađaju iz iskustva, istraživanja i prakse udaljavanja od kulture nasilja i
netolerancije, ka kulturi dijaloga i koegzistencije.
Jedan od najboljih primjera za takvu
politiku jeste Bosna i Hercegovina.
Mirovni sporazum u Daytonu, sastavljen od
strane stranih sila i potpisan od strane lidera jugoslovenskih republika, od
samog starta nije u potpunosti funkcionisao, a žene su danas, poslije 20 godina
stagnacije, željnije promjene nego ikada.
Dok su mnogi razočarani mjerama štednje i
paketima koje MMF nameće, a koji su doveli samo do dubljeg siromaštva i teže
egzistencije za ratne invalide i žrtve ratnih zločina. AWID je nasuprot tome
ponudio novi model u kojem finansijske institucije imaju ulogu u rešavanju
problema, a ne u njegovom produbljivanju.
Umjesto da se bilioni dolara iz
međunarodnih fondova troše na “nepotrebne projekte”, AWID predlaže da
se sredstva iskoriste za narod, odnosno za razvoj obrazo vanja, zdravstva i
socijalnih službi. Na taj način, ne samo da bi društvu bilo bolje, već bi i žene
konačno dobile prostor u političkoj areni BiH.
Lekcije iz Bosne, koriste i mladim
sirijskim ženama koje se usred građanskog rata bore protiv rigidnog
patrijarhalnog uređenja, kršenja ljudskih prava i polne diskriminacije, radeći
pritom na postizanju uslova za mir.
Feministkinje širom svijeta čine velike
stvari, ali malo toga je poznato i priznato. Ipak, njihov aktivizam predstavlja
ozbiljnu silu u arsenalu za promjene. Sve što treba jeste politička platforma
koja će dozvoliti promjenama da uspiju.
(TBT)