RELIGIJA
Egipatska
pravoslavna kršćanska zajednica osjeća se kao pod opsadom, naročito u gradu
Minji, gdje je oko 40 posto populacije kršćanske vjeroispovijesti. Još jednom,
duhovne vođe su podijeljene oko odgovora
Foto: (Reuters)
Egipatska vlada
zadužila je imama Mahmuda Gomau za održavanje mira između kršćana i muslimana u
gornjem (južnom) Egiptu. “Sve je u redu”, rekao je Goma u intervjuu, rekavši
da kršćani učestvuju u njegovim naporima za uspostavljanjem mira.
Ipak, samo par sati
poslije toga, lokalni biskup Makarios, dao je potpuno drugačije viđenje:
“Nemam ništa sa Mahmudom Gomaom”.
Po ko zna koji
put, egipatski kršćani osjećaju se kao pod opsadom, naročito u Minji, gradu na
obali rijeke Nil, gdje je oko 40 posto populacije kršćanske vjeroispovijesti.
Kao i u prethodnim slučajevima, kršćanske duhovne vođe podijeljene su oko
odgovora.
Na najvišim
nivoima Koptske pravoslavne crkve, primjetni su napori da se spriječi
“talasanje” i da se ostvari komunikacija sa vladom u Kairu kako bi se
stvorila iluzija jedinstva i mira. Nažalost, nakon serije napada na Kopte ovog
leta, koptski poglavar Tavadros II, pozvao je svoje pristalice u SAD da ne
izlaze na planirane demonstracije ispred Bele kuće kako bi privukli pažnju na
nasilje u Egiptu.
“Za ime
boga, izbjegavajte takvo ponašanje”, rekao je.
Ipak, u Minji,
gdje je nasilje protiv kršćana veoma rasprostranjeno, lokalne vjerske vođe ne
slažu se sa Tavadrosovom politikom.
Egipatska
kršćanska zajednica, koja čini oko 10 posto populacije, već dugo je u veoma
čudnoj simbiozi sa vladom. Dok je Kairo zadužen za osiguravanje sigurnosti
Kopta, ova manjina uzvraća slanjem slike tolerancije i koegzistencije na Zapad.
Ta kompaktnost
počela je da blijedi tokom posljednjih godina vladavine Hosnija Mubaraka, i
izgleda da je potpuno poništena od kada je višedecenijski egipatski predsjednik
svrgnut od strane demonstranata i demokratski izabranog islamističkog kandidata
Mohameda Morsija. Od tog trenutka, napadi na crkve od strane islamističkih
omladinskih organizacija, bilježe konstantan porast.
Kada je Abdel
Fatah al Sisi postao predsjednik poslije svrgavanja Morsija 2013., koptska
crkva bila je jedna od najvatrenijih pristalica vojnog režima. Kada je Sisi
2015. godine prisustvovao božićnoj službi, entuzijastično je pozdravljen kao
prvi egipatski predsjednik koji je to uradio.
Ipak, granice
njegove podrške postale su evidentne u Minji, gdje kršćani i dalje trpe nasilje
i poniženja. Kuće su zapaljene, Kopte napadaju na ulicama, a grafiti sa
porukama mržnje mogu se vidjeti na mnogim crkvama. Sve u svemu, od dolaska
Morsija na vlast do danas, zabilježeno je preko 337 napada na Kopte u Egiptu.
Tačka pucanja za
koptsku zajednicu bio je incident u maju, kada je kršćanka javno skinuta gola
od strane rulje, zbog navodne ljubavne veze njenog sina sa muslimankom.
“Nakon što
je ta žena skinuta, nismo mogli da ostanemo tihi, ne poslije toga”, rekao
je biskup Makarios. Ono što je naročito naljutilo Kopte, dodao je biskup, jeste
to što su određeni zvaničnici poricali da se incident uopšte dogodio.
“Da su se
izvinili i rekli da će istražiti šta se dogodilo, sve bi bilo drugačije. Ovako,
to je uvreda, za Egipat i Egipćanke”, rekao je.
Nasilje je
pojačalo tenzije kako u KPC, tako i izvan nje.
Imam Goma izjavio
je nedavno da je priča o konfliktu prenaduvana i da problem maltene ni ne
postoji. “Niko nije ubijen. Niko nije ranjen. Nema konflikta. Problem je u
novinarima koji o tome pišu”, rekao je.
Sa druge strane,
Makarios tvrdi da je bilo ubijenih – da je jedan mladić izboden od strane
rulje, kao da je najmanje 9 Kopta stradalo od Islamske države na Sinaju. Iako
je bilo uhapšenih zbog toga, kada se isti šabloni napada ponove, oni koji su u
zatvoru najčešće budu pušteni na slobodu, objasnio je Makarios.
“U takvim
napadima, sve ih puštaju, ni jedan do sada nije kažnjen, a to je upravo ono što
uznemirava Kopte. Toliko dugo niko nije kažnjen, da stvari brzo postaju sve
gore”, rekao je Makarios.
Osim nemara
vlasti, Kopte veoma brine i to što vlada u Kairu najčešće prepušta lokalnim
plemenskim zajednicama, u kojima su većinski muslimani, da riješi konflikte sa
koptima, umjesto da se koristi zakonskim sredstvima. Istovremeno, dobijanje
dozvola za izgradnju novih koptskih crkvi gotovo je nedostižno.
Primjera
radi, gradu Ismailija, Kopti su
sagradili dvije nove crkve, ali još nemaju dozvolu za korištenje, koja nije
izdata iz “sigurnosnih razloga”
(TBT, NYT)